Dani hrvatskog jezika: Dijaspora u fokusu

Okruglim stolom “Hrvatski jezik izvan domovine: izazovi u učenju i poučavanju hrvatskoga kao nasljednoga jezika” u ponedjeljak su na Hrvatskome katoličkom sveučilištu (HKS) obilježeni Dani hrvatskog jezika. 

Na okruglom stolu su govorili Staša Skenžić iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) Goran Strniša iz Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, profesorica s Fakultet hrvatskih studija Antonia Ordulj te Filip Grabić koji je držao hrvatsku nastavu u Čileu, a videovezom javila se i Adela Kupres koja vodi hrvatsku nastavu u Nizozemskoj.

U uvodnom dijelu rektor HKS Željko Tanjić je istaknuo kako se Dani hrvatskoga jezika obilježavaju odlukom Hrvatskoga sabora u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine.

Napomenuo je kako nastavu hrvatskoga jezika u inozemstvu među djecom i njihovim roditeljima organizira Ministarstvo znanosti i obrazovanja u nastavnim bazama diljem svijeta.

Važna uloga Hrvatskih katoličkih misija

U poduci hrvatskoga jezika, dodao je, važno mjesto imaju i Hrvatske katoličke misije kroz nastavu vjeronauka, liturgiju i mnoge druge oblike poučavanja, druženja i susreta.

Skenžić je ocijenio kako je o hrvatskom jeziku najvažnije govoriti unutar akademske zajednice i unutar hrvatskih sveučilišta.

Naglasio je kako je MZO servis svih potreba Hrvata izvan Republike Hrvatske koji žele i dalje govoriti hrvatski jezik te učiteljima koji rade golem posao.

MZO ima dva instrumenta kroz koje afirmira hrvatski jezik, u svijetu, rekao je dodavši kako su jedan od njih lektorati hrvatskoga jezika na sveučilištima, a drugi je hrvatska nastava u inozemstvu.

91 učitelj diljem svijeta

Hrvatska nastava, kazao je, namijenjena je hrvatskim učenicima u osnovnim i srednjim školama, dakle potomcima Hrvata, iseljenicima, hrvatskim zajednicama u svijetu te svima onima koji žele učiti hrvatski jezik.

Podsjetio je kako MZO u svojoj nadležnosti trenutno ima u dvadesetak zemalja nastavu hrvatskog jezika za nekoliko tisuća učenika, a nastavu provodi 91 učitelj diljem svijeta.

U nekim zemljama nastava se hrvatskog jezika održava i u hrvatskim katoličkim misijama, koje potrebnom literaturom potpomaže MZO, napomenuo je dodavši kako je u Mađarskoj i Srbiji ta nastava integrirana u njihove obrazovne sustave.

Istaknuo je kako u Srbiju Hrvatska šalje pet učitelja koji u redovitom srbijanskom obrazovnom sustavu podučavaju hrvatski jezik učenike hrvatske nacionalnosti na području Subotice i mjestima gdje je koncentirana hrvatska zajednica.

Potreban puni angažman u Njemačkoj

U integriranim sustavima postoje dobra i loša rješenja, rekao je Skenžić dodavši kako u skandinavskim zemljama djeca ne uče hrvatski jezik jer tamo postoji integrirana nastava u kojoj se uči tzv. BHS (bosansko-hrvatsko-srpski) jezik.

Naglasio je kako se u Austriji hrvatski jezik ne uči u austrijskim školama jer se i tamo uči BHS. MZO nastoji to promijeniti pa smo na nekoliko mjesta uspjeli otvoriti i nastavu hrvatskoga jezika, dodao je.

Kao problem posebnosti hrvatskoga jezika naveo je akademske zajednice u Austriji, Njemačkoj i skandinavskim državama pa je, smatra potreban puni angažman hrvatske akademske zajednice.

Voditeljica okrugloga stola Marijana Togonal istaknula je kako je cilj ovih razgovora o jeziku senzibilizirati javnost o institucionalnoj potrebi čuvanja i njegovanja hrvatskoga jezika izvan granica domovine, u državama u kojima žive hrvatski iseljenici i njihovi potomci.