Isplati li se u Njemačkoj više zanat ili fakultet?

Mladi ljudi se tijekom svog školovanja odlučuju za specijaliziranje za određenu oblast, odnosno zanat ili svoje školovanje nastavljaju u visokim sveučilištima, uglavnom u nadi da će im diplome donijeti i veće plaće. No, je li to zaista tako? Istraživanjem se bavio Institut für Arbeitsmarkt- und Berufsforschung (IAB) iz Nürnberga.

Prema ovom institutu koji se bavi upravo istraživanjima tržišta rada, za početak srednje-strukovno obrazovanje je definitivno isplativije od fakultetskog obrazovanja. Njihovim izračunom osoba sa popularnim zanatskim zanimanjem za svog radnog vijeka zaradi oko dva milijuna eura.

I iako osobe sa fakultetskim diplomama u pravilu imaju visoke plaće, veliki broj zanatskih zanimanja ipak uveliko ih premašuje. Tome u prilog govori i da dobri majstori, a posebno recimo tehnička zanimanja, ukupnim prihodom u radnom vijeku penju se i na 2,7 milijuna eura.

Ovdje čak nije uključeno dodatno specjaliziranje zanata, gdje su stručnjaci iznimno traženi, pa tako i plaćeni.

Dakako… plaće diplomanata se također penju ukoliko se dodatno specijaliziraju i ovisno koliko su dobri u svome poslu. Međutim, kada su u pitanju diplome ipak postoji spisak najmanje plaćenih, a to su one iz oblasti turizma, hotelijerstva, ugostiteljstva, proizvodnje i prerade hrane, sa cjelokupnim iznosom od oko 1,6 milijuna eura tijekom radnog vijeka.

Stručnjaci sa ovog instituta smatraju da Njemačkoj treba manje akademika, a više obučenih ljudi za određena zanimanja, iako u cijeloj Europi trenutno raste broj fakultetski obrazovanih osoba.

Carsten Brzeski iz već podmenutog instituta traži da se u školama djeca obavijeste njihovim studijama o stanju na tržištu rada.

Oni preporučuju da se određena zanimanja preusmjeravaju na obuke, a ne na visoko školovanje… poput već spomenutih zanimanja uvezi sa proizvodnjom hrane, zatim u proizvodnji i preradi plastike, drveta, metala, tiskarska zanimanja, tehnički dizajn medija i svakako vozači.