Naslovnica Nutricionizam ŠKOLA MRŠAVLJENJA: Piramida pravilne prehrane

ŠKOLA MRŠAVLJENJA: Piramida pravilne prehrane

Glavne smjernice u borbi protiv viška kilograma

Zdravom prehranom do vitke linije

Prilikom planiranja prehrane potrebno je da se vodimo smjernicama koje daju vodiči i standardi pravilne prehrane. Kako se ovdje radi o samoprocjeni i velika je odgovornost na svakom pojedincu, nećemo se zamarati brojevima, procentima i komplikovanim proračunima. Poslužit ćemo se jednostavnim pristupom, koji će svakom pomoći da krene sa promjenom svojih navika i da ih prihvati kao svakodnevnicu.

Najlakši način za svakodnevno korištenje je Piramida pravilne prehrane. Iako sam već pisala o tome, na ovom mjestu ću ponoviti neke stvari i pokušati da pojednostavim.

(Izvor: Prof. Dr Midhat Jašić, Značaj voća i povrća u prehrani, Tehnologija hrane.com, 2010 (http://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija/znacaj-voca-i-povrca-u-prehrani))

U dnu piramide nalazi se fizička aktivnost, nakon čega slijedi unos tekućine. Najlakši način za proračun unosa tekućine je 30 ml po 1 kg tjelesne težine. Pri tome mislim na vodu, prirodne voćne sokove, biljne čajeve i sl.

1 porcija voća – 1 jabuka, 1 banana, 1 narandža, pola šolje sjeckanog voća, ¾ šolje voćnog soka.

1 porcija povrća – 1 šolja svježeg lisnatog, ½ šolje drugog voća, kuhanog ili svježeg.

1 porcija integralnih žitarica – 1 kriška hljeba, ½ šolje skuhanih ceralija, riže ili tjestenine.

1 porcija mliječnih proizvoda – 1 šolja mlijeka ili jogurta, 3 kašike (30 – 60 g) mladog sira.

1 porcija mesa – 80 – 100 g teletine, piletine ili ribe, 1 jaje, ½ šolje kuhanog graha.

U sledećim tekstovima biće dato još smjernica za svakodnevno određivanje porcija kako bi doveli u ravnotežu uzimanje obroka. Porcije će biti raspoređene u skladu sa potrebnim brojem i vremenom obroka.

Marizela Šabanović rođena je u Tuzli, gdje je 2004. na Univerzitetu diplomirala na Tehnološkom fakultetu, smjer prehrambeni, kao Zlatni student. Tijekom studija bila je stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll, te dobitnica još četiri Srebrne plakete za postignuti uspjeh. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Utjecaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ obranila je u travnju 2011. godine i time stekla zvanje magistre farmaceutskih znanosti iz područja bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Utjecaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” obranila je 19.12.2014. godine.

doc.dr. Marizelu Šabanović možete pratiti na njenom blogu Nutricionizam.ba ili na Facebook stranici