Posljedice klimatskih promjena sve se češće očituju i na tržištu rada. Prema najnovijim podacima njemačkog Saveznog ministarstva za socijalna pitanja, broj dana bolovanja uzrokovanih ekstremnim vrućinama u stalnom je porastu.
Rekordan broj bolovanja zbog vrućine
U 2023. godini zabilježeno je 92.700 dana bolovanja povezanih s toplinskim stresom – čak 12 posto više nego prethodni rekord iz 2018. godine. Brojke se temelje na dijagnozama poput sunčanice, toplinskog udara, iscrpljenosti i sličnih stanja.
Trend je u porastu od 2015. godine, iako se brojke razlikuju iz godine u godinu. U 2021. bilo je zabilježeno “samo” 32.400 dana bolovanja zbog vrućine, dok je 2022. broj narastao na 71.200 dana, što ukazuje na jasnu povezanost između sve češćih toplinskih valova i zdravlja radnika.
Muškarci češće na bolovanju
Analiza pokazuje da su muškarci znatno češće odsutni s posla zbog vrućine. Od ukupnog broja bolovanja u 2023., njih 63.145 odnosi se na muškarce, dok su žene zabilježile 29.577 dana bolovanja. To se objašnjava činjenicom da muškarci češće rade fizičke poslove na otvorenom – u građevini, logistici i poljoprivredi – gdje su izravno izloženi visokim temperaturama.
Pozivi na hitne mjere zaštite
Objava ovih podataka pokrenula je političke reakcije. Zeleni zahtijevaju hitno uvođenje mjera zaštite radnika od vrućine. U nacrtu rezolucije, koji je prenio Redaktionsnetzwerk Deutschland, pozivaju na obvezu poslodavaca da zaštite zdravlje zaposlenika kada temperature na radnom mjestu dosegnu ili prijeđu 26 °C.
Slične stavove iznio je i Jan van Aken, čelnik Ljevice. On predlaže skraćivanje radnog vremena kada unutarnje temperature premaše 26 °C, prepolovljeni radni dan na više od 30 °C, a potpuni prekid rada ako temperatura prijeđe 35 °C.
Klimatske promjene postaju radno pitanje
Sve veći broj toplinskih dana u Njemačkoj nije samo meteorološka, već i radna i zdravstvena tema. Očekuje se da će se broj dana s ekstremnim temperaturama dodatno povećavati, čineći rad na otvorenom sve izazovnijim.
Stručnjaci upozoravaju da prilagodba uvjetima rada mora postati prioritet. Osim tehničkih rješenja poput ventilacije i zaštite od sunca, potrebno je zakonski regulirati radna prava u uvjetima ekstremnih vremenskih prilika. U protivnom, posljedice će snositi i radnici i poslodavci – kroz smanjenu produktivnost, više ozljeda na radu i rastuće troškove zdravstvenog sustava.
