Njemačka ministrica obrazovanja Karin Prien (CDU) izazvala je burne reakcije nakon što je predložila da se u školama ograniči broj djece s migrantskom pozadinom, po uzoru na Dansku. Njezina izjava došla je u kontekstu loših rezultata Njemačke na PISA testiranjima, a Prien smatra da je jedan od uzroka jezična barijera kod djece izbjeglica i migranata.
Prien: “Bez jezika nema šanse u školi”
Gostujući u emisiji Politikergrillen na kanalu WELT, Prien je izjavila da bi udio djece s migrantskom pozadinom u jednom razredu trebao biti ograničen na 30 do 40 posto. Navela je da je ključno osigurati da djeca u dobi od tri do šest godina nauče njemački jezik, jer bez toga nemaju realnu šansu za uspjeh u školskom sustavu. Predložila je i obavezno jezično testiranje četverogodišnjaka kako bi se unaprijed identificirala djeca kojima je potrebna dodatna jezična podrška.
Danski model kao uzor?
Voditelj emisije, Jan Philipp Burgard, podsjetio je da Danska već primjenjuje model kojim se u određenim četvrtima pauzira upis učenika kako bi se povećao broj djece “etničkih Danaca” u školama. Prien je taj pristup ocijenila kao moguć za Njemačku, ističući da postoje i drugi modeli koji daju dobre rezultate.
Više od četvrtine stanovništva ima migrantsku pozadinu
Prema podacima organizacije Deutsches Kinderhilfswerk, u mnogim zapadnonjemačkim gradovima i do 60 posto djece ima migrantsku pozadinu. Ukupno, više od četvrtine stanovništva u Njemačkoj potječe iz migracijskih obitelji.
Kritike sa svih strana
Na Prienin prijedlog stigle su reakcije iz čitavog političkog spektra. Povjerenica za integraciju Natalie Pawlik (SPD) izjavila je da Njemačkoj nisu potrebne “kvote u razredima”, nego ciljana podrška učenicima.
Ljevica (Die Linke) je prijedlog nazvala nerealnim i upozorila na opasnost dodatne stigmatizacije djece s migrantskom pozadinom. S druge strane, krajnje desna AfD stranka smatra da su Prienine brojke previsoke te da bi udio migranata u razredu trebao biti ograničen na svega 10 posto. Podsjetili su da je upravo AfD još ranije u Brandenburgu iznio sličan prijedlog.
Fokus treba biti na reformi školstva
Organizacija Deutsches Kinderhilfswerk izjavila je da ovakve rasprave skreću pažnju s pravih problema – a to su kronično podfinancirano obrazovanje, derutne školske zgrade, zastarjela oprema, preveliki razredi i nedostatak individualne podrške.
Dodali su da Njemačka kao zemlja useljeništva mora razviti sustav podrške za djecu iz migrantskih obitelji, ali da bi svi učenici imali koristi od kvalitetne i svakodnevne jezične podrške. Upozorili su i na negativne posljedice razvoženja djece po gradu, čime im se onemogućuje pohađanje škole u blizini doma.
