Priljev stranih radnika posljednjih je godina dao zamah gospodarstvu eurozone jer je pomogao u nadoknadi za kraće radno vrijeme i niže realne plaće, izjavila je u subotu predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde.
Migracija u Europsku uniju podigla je broj stanovnika na rekordnu razinu prošle godine, unatoč padu nataliteta.
Reuters navodi da europske vlade uvode ograničenja za nove dolaske pod pritiskom nezadovoljstva stanovništva.
Lagarde je istaknula kako je porast broja radnika iz zemalja izvan skupine od 20 država koje koriste euro kao valutu pridonio otpornosti gospodarstva, i to unatoč rastućoj sklonosti kraćem radnom vremenu i padu životnog standarda u pojedinim sektorima.
“Iako su 2022. činili tek oko 9 posto ukupne radne snage, strani su radnici zaslužni za polovicu njezina rasta u posljednje tri godine,“ rekla je Lagarde u govoru na godišnjem simpoziju američkih Federalnih rezervi u Jackson Holeu u Wyomingu.
“Bez tog doprinosa, uvjeti na tržištu rada bili bi teži, a proizvodnja manja”, dodala je.
Lagarde je rekla da bi bruto domaći proizvod Njemačke bio oko 6 posto niži nego 2019. godine bez stranih radnika, dok je i snažan oporavak Španjolske nakon pandemije covida-19 velikim dijelom pripisala stranim radnicima.
Stanovništvo EU-a lani je naraslo na rekordnih 450,4 milijuna ljudi zbog velikog priljeva imigranata iako već četiri godine za redom EU bilježi prirodni pad stanovnika.
No politička cijena takvog razvoja je da se sve veći broj birača okreće desnim strankama.
Nova njemačka vlada suspendirala je programe spajanja obitelji i preseljenja, nastojeći povratiti potporu birača koji sve više gravitiraju krajnje desnoj Alternativi za Njemačku.
