Cijena kave na globalnom tržištu već je dulje vrijeme na rekordnim razinama, a prognoze stručnjaka nisu nimalo optimistične. Analitičari upozoravaju da bi se svijet mogao suočiti s najvećim poremećajima u opskrbi kavom u posljednjih deset godina. Klimatske promjene, geopolitičke napetosti i rast troškova proizvodnje stvaraju savršenu oluju koja prijeti dugotrajnoj nestabilnosti tržišta.
Globalna tržišna kriza kave
Prema podacima Međunarodne organizacije za kavu (International Coffee Organization – ICO), svjetsko tržište kave prolazi kroz izrazito nestabilno razdoblje. Suše u Brazilu i Vijetnamu smanjile su prinose arabike i robuste, dviju najraširenijih vrsta kave, dok američke carine od 50 posto na brazilski izvoz dodatno potiču rast cijena.
„Globalno tržište kave suočava se s ozbiljnim poremećajima zbog klimatskih promjena i geopolitičkih tenzija“, stoji u posljednjem izvještaju ICO-a. Procjenjuju da bi stabilizacija cijena mogla uslijediti tek za tri godine, kad nove plantaže počnu donositi plodove – pod uvjetom da globalna situacija ostane nepromijenjena.
Pojas kave i ključni proizvođači
Kava se uzgaja u specifičnom pojasu poznatom kao coffee belt, između 23° sjeverno i 25° južno od ekvatora. U tom području klima, tlo i nadmorska visina stvaraju idealne uvjete za uzgoj biljaka Coffea arabica i Coffea canephora (robusta).
Najveći svjetski proizvođač je Brazil, koji pokriva oko 36 posto globalne proizvodnje i dominira uzgojem arabike. Vijetnam slijedi s oko 17 posto, dok Etiopija, Indonezija i Kolumbija zajedno osiguravaju oko 17 posto ukupne svjetske proizvodnje. Te zemlje zajedno čine gotovo 70 posto globalne ponude kave.
Etiopija i Kolumbija poznate su po premium sortama, dok Brazil i Vijetnam osiguravaju masovnu proizvodnju. Uz njih, značajni proizvođači su Honduras, Uganda i Indija.
Klimatske promjene i bolesti
Porast cijena kave u velikoj mjeri povezan je s klimatskim promjenama. Brazil i Vijetnam posljednjih godina bilježe dugotrajne suše i ekstremne temperature koje smanjuju prinose. U isto vrijeme, Indonezija i Uganda suočavaju se s poplavama koje uništavaju usjeve i otežavaju berbu.
Dugoročne klimatske promjene smanjuju površine pogodne za uzgoj kave, dok bolesti poput lisne hrđe – gljivične infekcije koja pogađa arabiku u Latinskoj Americi – mogu smanjiti prinose i do 20 posto.
Nedostatak radne snage i rast troškova
Uz klimatske rizike, globalni proizvođači suočavaju se i s kroničnim nedostatkom radne snage. Berba kave, osobito arabike, zahtijeva mnogo ručnog rada. U zemljama poput Brazila i Kolumbije migracije i urbanizacija smanjuju broj sezonskih radnika, što povećava troškove proizvodnje.
Rastu i cijene gnojiva, pesticida i goriva, dodatno opterećene globalnom inflacijom i poremećajima u opskrbnim lancima. Iako cijene kave na svjetskoj razini rastu, prihodi uzgajivača ostaju niski, pa sve više farmera odustaje od kave i prelazi na profitabilnije kulture poput soje ili avokada.
Održiva proizvodnja i trošarine
Rastući pritisak potrošača na poštenu trgovinu i organsku proizvodnju tjera proizvođače na dodatne troškove zbog certifikata i ekoloških standarda. Intenzivan uzgoj uzrokuje eroziju tla i smanjenje produktivnosti plantaža, osobito u Kolumbiji i Etiopiji gdje starenje stabala dodatno umanjuje prinose.
„Klimatske promjene i geopolitičke tenzije, poput carina na brazilsku kavu, stvaraju savršenu oluju za tržište. Cijene će i dalje biti rekordno visoke jer globalni deficit traje već četvrtu godinu zaredom“, upozorava Ana Maria Linares, ekonomistica Svjetske banke za Latinsku Ameriku.
Na konačnu cijenu šalice kave u kafiću utječu i lokalni porezi. U Europskoj uniji porezna opterećenja razlikuju se od zemlje do zemlje, no PDV i trošarine imaju znatan udio u ukupnoj cijeni. U Sjedinjenim Državama, kava je zbog uvoznih carina iz Brazila trenutačno skuplja za 21 posto nego lani.
Šalica mira – po sve višoj cijeni
Unatoč rekordnim cijenama, potrošnja ne pada. Prema podacima ICO-a, svakog dana u svijetu se popije oko 2,25 milijardi šalica kave. Analitičari očekuju da će potrošnja u idućoj godini ostati stabilna, ali da će prosječna cijena šalice porasti između 4 i 7 posto u odnosu na ovu godinu.
Kava tako ostaje jedan od rijetkih proizvoda koji se ne odričemo ni kad poskupi – no svaka sljedeća šalica vjerojatno će biti još malo skuplja.
