Posljednjih dana hrvatska dijaspora u Australiji, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini uznemirena je napisima da će svi hrvatski državljani od 19 do 30 godina morati odslužiti vojni rok u Hrvatskoj. Vijest, koju je prvi objavio australski portal, potaknula je val reakcija i straha među mladima s dvojnim državljanstvom. No što je doista odlučeno, tko mora u vojsku i vrijedi li to i za one koji već godinama žive u inozemstvu?
Što je Sabor zapravo izglasao
Hrvatski sabor 24. listopada usvojio je izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Njima se ponovno uvodi temeljno vojno osposobljavanje (TVO), modernizirana verzija nekadašnjeg vojnog roka.
Prema zakonskim odredbama, svi muški državljani Republike Hrvatske koji navrše 18 godina bit će uvedeni u vojnu evidenciju. Na obuku se pozivaju u godini kada navrše 19 godina. Iznimno, obuka se može odgoditi i provesti kasnije – najkasnije do 30. godine života.
Tu nastaje i najčešća zabuna. Neće svi između 19 i 30 godina morati služiti vojsku. Ta granica odnosi se samo na one koji su imali odgodu zbog studija, sporta ili zdravlja.
Kada počinju pozivi
Prema planu Ministarstva obrane, prvi pozivi za zdravstvene preglede trebali bi biti poslani do kraja 2025. godine. Prve skupine ročnika očekuju se u vojarnama početkom 2026. godine.
Program obuke trajat će nekoliko tjedana. Ročnici će primati naknadu od oko 1.100 eura mjesečno, a to će se vrijeme računati kao radni staž. Oni koji ne žele nositi oružje moći će odabrati civilnu službu.
Dijaspora i obveze prema Hrvatskoj
Pitanje koje najviše zanima Hrvate u inozemstvu jest moraju li se i oni odazvati pozivu. Prema tumačenju MORH-a, svi hrvatski državljani, bez obzira na prebivalište, moraju biti uvršteni u vojnu evidenciju.
Oni koji žive izvan Hrvatske, a nisu evidentirani, dužni su se javiti najbližem hrvatskom konzulatu najkasnije do navršene 29. godine. To, međutim, ne znači da će svi morati fizički doći u Hrvatsku.
Ministarstvo obrane ističe da će se status svakog državljanina rješavati pojedinačno. Oni koji žive, rade ili studiraju u inozemstvu mogu tražiti odgodu. Osobe sa zdravstvenim ili drugim opravdanim razlozima mogu podnijeti zahtjev za izuzeće.
Australci s dvojnim državljanstvom
Australska vlada je nedavno na svom službenom portalu Smartraveller objavila upozorenje svim muškarcima s dvojnim hrvatsko-australskim državljanstvom. Navodi se da prema hrvatskom zakonu imaju obvezu javiti se hrvatskim vlastima i regulirati svoj vojni status. Nepostupanje se smatra prekršajem.
Australske vlasti savjetuju svojim građanima da kontaktiraju hrvatski konzulat i provjere status. Ova objava dala je temi međunarodnu dimenziju i zabrinula Hrvate koji su rođeni i odrasli u Australiji, a hrvatsko državljanstvo imaju preko roditelja.
Poseban slučaj: Bosna i Hercegovina
Najviše dvojbi izaziva situacija Hrvata u Bosni i Hercegovini s dvojnim državljanstvom. Prema Zakonu o obrani BiH, državljani BiH ne smiju služiti vojsku strane države. Kršenje tog pravila može dovesti i do oduzimanja državljanstva.
Iz Ministarstva obrane RH poručuju da neće pokretati kaznene postupke protiv osoba koje žive u BiH. Svjesni su, kažu, kolizije zakona između dviju država. No pravno usklađivanje još nije provedeno i bit će tema međudržavnih razgovora.
Stručnjaci podsjećaju na Ugovor o dvojnom državljanstvu između Hrvatske i BiH. Prema tom ugovoru, vojna obveza može se izvršiti u državi prebivališta. To znači da većina Hrvata u BiH neće morati odlaziti u Hrvatsku.
Kazne i posljedice za izbjegavanje
Ako se pozvani ne odazove na zdravstveni pregled ili obuku, može biti novčano kažnjen. Prekršajne kazne kreću se od 250 do 1.320 eura, a moguć je i prisilni dovod. To nije kazneno djelo, ali se tretira kao ozbiljan prekršaj.
Za one koji ne žele sudjelovati u vojnoj obuci iz uvjerenja postoji mogućnost prigovora savjesti i služenja u civilnoj zaštiti ili sličnim institucijama.
Provjera statusa i preporuke
Svi hrvatski državljani koji žive u inozemstvu, a nisu u vojnoj evidenciji, trebali bi se pravodobno javiti najbližem konzulatu. Tako mogu izbjeći sankcije i nesporazume prilikom dolaska u Hrvatsku.
Hrvati u Australiji trebaju provjeriti status i konzultirati se s konzulatom prije putovanja. Oni u Bosni i Hercegovini trebaju pratiti dogovore između dviju država jer će daljnji koraci ovisiti o tumačenju ugovora o dvojnom državljanstvu.
Jedno je jasno – poziv neće automatski stići svima između 19 i 30 godina. Ta dob samo označava gornju granicu, a ne masovnu mobilizaciju.
