Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i 34. godišnjice stradanja grada započelo je komemoracijom u dvorištu vukovarske bolnice. Tijekom opsade 1991. godine na bolnicu je dnevno padalo oko 70 topničkih projektila. Upravo zato to mjesto i danas ostaje snažan simbol stradanja i otpora.
Komemorativnom programu „Vukovar, mjesto posebnog domovinskog pijeteta“ nazočio je velik broj građana. Među okupljenima su bili stanovnici Vukovara, domoljubi iz cijele Hrvatske te mnogi pristigli iz inozemstva. Sudjelovali su i predstavnici državnog vrha, među njima premijer Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. Došli su i članovi Vlade, saborski zastupnici te izaslanici predsjednika Republike, Orsat Miljenić i Marijan Mareković. Bili su prisutni i vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček, župan Ivan Bosančić, predstavnici diplomatskog zbora te brojnih braniteljskih i stradalničkih udruga.
Program je započeo minutom šutnje za sve poginule, ubijene i nestale branitelje i civile. U programu sudjeluju Klapa „Sveti Juraj“ Hrvatske ratne mornarice i glumac Darko Milas. Njihovi nastupi dali su događaju poseban ton poštovanja i tihe zahvalnosti.
Kolona sjećanja
Nakon komemoracije sudionici su se uputili u Koloni sjećanja prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata. Kolonu ove godine predvode braniteljice Vukovara. Na groblju će položiti ruže na grobove poginulih branitelja i civila. Državna i druga izaslanstva položit će vijence i zapaliti svijeće podno spomen-obilježja.
Molitvu će predvoditi đakovački i osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić. Misu zadušnicu za stradale služit će biskup šibenski Tomislav Rogić. Time će se obilježavanje nastaviti u duhu pijeteta i zajedničkog sjećanja.
Bitka za Vukovar i posljedice agresije
Kao početak bitke za Vukovar najčešće se navodi 25. kolovoza 1991. Toga je dana počeo opći tenkovsko-pješački napad na grad. Obrana je trajala 87 dana. Slomljena je 18. studenoga 1991., kada su u razoreni grad ušli pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Ulazak je obilježen teškim zločinima počinjenima nad braniteljima i civilima.
Posljedice su bile razorne. Iz grada je protjerano oko 22.000 ljudi, dok je oko 7000 branitelja i civila odvedeno u srbijanske logore. Prema podacima Franjevačkog samostana u Vukovaru, poginulo je i ubijeno 2717 branitelja i civila.
Od ukupno 1740 nestalih i smrtno stradalih osoba čije je mjesto ukopa još nepoznato, 328 je iz Vukovara, a 451 s područja Vukovarsko-srijemske županije. Ti podaci i danas svjedoče o razmjerima tragedije i dubini rane koja ni nakon desetljeća nije u potpunosti zacijelila.
Obilježavanje Dana sjećanja i ove godine okuplja tisuće ljudi. Svi oni dolaze u Vukovar kako bi odali počast žrtvama i potvrdili da se njihova žrtva ne zaboravlja.
