Sve veći broj “kupaca” prijavljuje da su dobili račune, opomene i pisma od tvrtki poput Amazona, Riverty Services GmbH (prije poznate kao Paigo GmbH), PayPal-a i drugih firmi, a da pritom ništa nisu naručili. Iako su takvi zahtjevi često legitimni, oni su istovremeno i neosnovani.
Tko je odgovoran za ove neželjene račune?
Ni Amazon, Riverty Back in Flow, PayPal, ni navodni kupci nisu izvor problema. Odgovor je uglavnom jasan: riječ je o krađi podataka, krađi identiteta ili zloupotrebi identiteta, odnosno općenito o pokušaju prevare nepoznatih trećih osoba. Te treće osobe obično ostaju nepoznate i nedostižne.
S obzirom na to da Amazon, Riverty Back in Flow, PayPal i druge tvrtke isprva nemaju nikakve dokaze o prevari trećih osoba, njima se ne može odmah pripisati krivnja za potraživanje neosnovanih dugovanja od stvarnog vlasnika korisničkog računa. I oni su, kao i navodni kupci, žrtve lažnih narudžbi.
Primjerice, Amazon ulaže milijune kako bi spriječio neovlašteni pristup korisničkim računima. Ipak, potpuno sprječavanje takvih situacija nije uvijek moguće jer bi pojačane sigurnosne mjere mogle značajno otežati jednostavno i brzo iskustvo kupovine za poštene kupce. Nažalost, metode prijevara postaju sve “rafiniranije”.
Morate li platiti ako netko naruči preko vašeg Amazon računa?
Najvažnije pitanje za “kupce” koji su se našli u ovoj situaciji jest: moram li platiti, iako nisam ništa naručio? Uostalom, radi se o mom računu…?
Odgovor je jednostavan: ne! Ako možete uvjerljivo dokazati da ste i vi žrtva, a ne počinitelj (ili naručitelj), tada niti Amazon, niti Riverty Back in Flow, niti PayPal, niti bilo koja druga tvrtka nema pravo tražiti plaćanje od vas. Samo bi prevarant trebao odgovarati.
Inkasanti ne odustaju, iako niste ništa naručili
Često se prijavljuje da su inskasanti izuzetno uporni i da malo vjeruju navodnim naručiteljima. Ovo je donekle razumljivo, jer se redovito događaju i situacije gdje stvarni naručitelji izmišljaju priče o krađi podataka kako bi izbjegli plaćanje opravdanih dugova. U takvim slučajevima, određeni stupanj sumnje od strane inkasantskog ureda je razumljiv. No, to ne opravdava opće nepovjerenje…
Poduzeća za naplatu često popuštaju tek kada prime pismo od odvjetnika. Izgleda da slijede načelo: “Ako je već angažirao odvjetnika, možda ipak ima nešto u toj priči o krađi podataka.”
Važno je zapamtiti da ta poduzeća nisu “prijatelji” navodnih naručitelja. Njihov primarni cilj je naplata potraživanja. Stoga često ne pomaže (osim ako ne želite dodatne probleme i grube odgovore) da ih sami zovete kao žrtva krađe podataka.
Mnogi pravni savjetnici svjedoče da se na telefonskim pozivima one koji pozivaju odmah tretira kao lažljivca, a mogućnost da se vaša priča smatra vjerodostojnom je minimalna.
Čak i ako Amazonova služba za korisnike obeća razjašnjenje situacije, mogu slijediti daljnja pisma inkasantske kuće.
Kako prevaranti dolaze do vaših podataka?
Prevaranti obično dobiju pristup korisničkim računima putem “klasičnih” metoda: phishing ili curenje podataka često su početne točke problema.
Nažalost, u situacijama kada ništa niste naručili, ali ste dobili račun, često vrijedi pravilo: jedno neosnovano potraživanje rijetko dolazi samo. U mnogim slučajevima slijede dodatni računi i opomene od raznih tvrtki za robu koja nije naručena niti primljena. U takvim je slučajevima preporučljivo potražiti pravni savjet.
Što učiniti?
Nikako ne smijete ostati potpuno neaktivni! Čak i ako je zahtjev očito neosnovan, potrebno je suočiti se s njim i upozoriti tražitelja na nedostatak valjanosti zahtjeva (osim ako je račun ili inkaso očito lažan, tada se može ostati neaktivan).
U suprotnom, postoji rizik od sudskih postupaka i vrlo ozbiljnih pravnih i financijskih posljedica, uključujući upis u kreditni rejting (Schufa).
Ovo posebno vrijedi za ona potraživanja koja na prvi pogled djeluju potpuno opravdano iz perspektive tražitelja. Tada će tražitelj ili ustrajati u naplati.
