Njemačka se u idućim desetljećima suočava s dubokim demografskim promjenama koje će snažno utjecati na mirovinski sustav, tržište rada i socijalnu sigurnost. Prema 16. koordiniranoj projekciji stanovništva, koju je 11. prosinca 2025. predstavio Savezni statistički ured (Destatis), već 2035. godine svaka četvrta osoba u Njemačkoj imat će 67 godina ili više. Usporedbe radi, 2024. godine u toj je dobnoj skupini bila svaka peta osoba.
Glavni uzrok ove promjene je ulazak brojčano snažne generacije baby boomera u mirovinu, dok iza njih dolaze znatno manje generacije. Taj proces već je započeo i, prema svim varijantama projekcije, trajat će barem do kraja 2030-ih.
Nagli rast broja umirovljenika do 2038.
Broj osoba u dobi od 67 godina i više kontinuirano će rasti do 2038. godine. Ovisno o pretpostavkama o životnom vijeku, tada će u Njemačkoj živjeti između 20,5 i 21,3 milijuna osoba u mirovinskoj dobi. To je između 3,8 i 4,5 milijuna više nego danas. Udio starijih od 67 godina porast će s 20 posto u 2024. na 25 do čak 27 posto u 2038. godini.
Posebno zabrinjava rast tzv. starosnog omjera. Trenutačno na 100 osoba u radnoj dobi dolazi 33 umirovljenika. Do 2070. godine taj će se broj, čak i u povoljnim okolnostima, povećati na 43. U nepovoljnijem scenariju, uz nisku stopu nataliteta i slabu neto migraciju, omjer bi mogao narasti na 61, što znači da bi na jednog korisnika mirovinskog sustava dolazilo manje od dvije osobe koje uplaćuju doprinose.
Sve više vrlo starih osoba i veći pritisak na sustav skrbi
Unutar skupine starijih od 67 godina posebno brzo raste broj osoba starijih od 80 godina, što izravno povećava potrebe za dugotrajnom skrbi. Već 2023. godine polovica osoba starijih od 80 bila je ovisna o nekom obliku njege.
Nakon kratkog razdoblja blagog pada, sredinom 2030-ih započinje snažan rast ove dobne skupine. Broj osoba starijih od 80 godina povećat će se s 6,1 milijun u 2024. na između 8,5 i 9,8 milijuna do 2050. godine. U razdoblju do 2070. taj će se broj kretati između 7,4 i 10 milijuna, ovisno o razvoju životnog vijeka.
Pad radno sposobnog stanovništva ne može se izbjeći
Istodobno s rastom broja umirovljenika, Njemačka će bilježiti kontinuirani pad broja ljudi u radnoj dobi od 20 do 66 godina. U 2024. godini u toj je skupini bilo 51,2 milijuna ljudi. Do sredine 2030-ih taj će se broj smanjivati zbog izlaska baby boomera s tržišta rada i manjeg priljeva mlađih generacija.
Čak ni visoka razina useljavanja ne može u potpunosti zaustaviti taj trend. Do 2070. godine broj radno sposobnih mogao bi pasti na 45,3 milijuna uz visoku neto migraciju, na 41,2 milijuna uz umjerenu migraciju, a u slučaju niskog migracijskog salda čak na 37,1 milijun. Znatno manji pad moguć je samo uz kombinaciju snažnog rasta nataliteta i visoke migracije.
Manje stanovnika do 2070., uz velike regionalne razlike
Na kraju projekcijskog razdoblja, 2070. godine, Njemačka će vrlo vjerojatno imati manje stanovnika nego danas. U scenariju umjerenog razvoja nataliteta, životnog vijeka i migracija, zemlja bi tada imala oko 74,7 milijuna stanovnika. Ukupna procijenjena populacija za 2070. kreće se između 63,9 i 86,5 milijuna ljudi.
Razlike među regijama bit će izražene. Zapadne savezne zemlje mogle bi zadržati relativno stabilan broj stanovnika samo uz visoku migraciju, dok će u istočnim saveznim zemljama broj stanovnika do 2070. pasti između 14 i 30 posto u odnosu na 2024. Gradovi-države poput Berlina, Hamburga i Bremena imaju povoljniju dobnu strukturu, ali ni ondje pad nije isključen u slučaju dugotrajno niske migracije.
Stanovništvo istočne Njemačke već je danas znatno starije od zapadnog dijela zemlje. U 2024. godini udio osoba starijih od 67 iznosio je 24 posto na istoku, 20 posto na zapadu i 17 posto u gradovima-državama. U zapadnim saveznim zemljama broj starijih od 67 porast će do kraja 2030-ih za oko 30 posto, dok će na istoku rast biti znatno umjereniji, a nakon 2039. očekuje se čak i blagi pad.
