Na međunarodnoj pozornici vladaju nemirna vremena. Rat u Ukrajini, sukob na Bliskom istoku, rastuće napetosti s Kinom i promijenjena uloga Sjedinjenih Država snažno oblikuju globalni poredak. Njemačka želi biti aktivnija, ali izazovi su veći nego što ih može rješavati sama. Piše DW
Temeljni problem njemačke vanjske politike sažeo je povjesničar i politolog Herfried Münkler tvrdnjom da se liberalni idealizam međunarodnog poretka utemeljenog na pravu i pravilima pokazao kao iluzija. Taj se poredak danas ne dovodi u pitanje samo iz autoritarnih sustava, nego i iz samog zapadnog savezništva.
Njemački kancelar Friedrich Merz otvoreno je upozorio da se na poštivanje međunarodnih pravila više ne može računati ni u odnosima sa Sjedinjenim Državama. Kritički ton prema europskim saveznicima i Europskoj uniji vidljiv je i u najnovijim američkim strateškim dokumentima.
Europa sve više ostaje sama
Najveća zabrinutost u Berlinu odnosi se na postupno udaljavanje SAD-a od Europe, osobito u sigurnosnim pitanjima. Taj se proces više ne doživljava kao teorijska mogućnost, nego kao realnost.
General bojnik Christian Freuding, jedan od najviših njemačkih časnika, upozorio je da je izravna komunikacija s američkim partnerima gotovo prestala. Donedavno je bila moguća u svako doba dana, a njezin nestanak smatra ozbiljnim znakom za uzbunu, posebno u kontekstu mogućeg ruskog pritiska na istočne članice NATO-a.
Američko povlačenje najizravnije se osjeća u pitanju Ukrajine. Donald Trump inzistira na brzom miru koji bi u velikoj mjeri odgovarao zahtjevima Moskve. Time raste pritisak na europske države da same osiguraju sposobnost djelovanja.
Njemačka pokušava, zajedno s Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom, izgraditi europsku protutežu. No ti su napori ograničeni praznim državnim blagajnama, rastućim unutarnjim političkim pritiscima i slabljenjem potpore javnosti nastavku pomoći Ukrajini.
Teška potraga za ravnotežom s Kinom
U odnosima s Kinom Berlin pokušava stabilizirati narušene veze. Kritike kineskog ponašanja u Tajvanskom tjesnacu te u Istočnom i Južnom kineskom moru izazvale su snažne reakcije Pekinga i dovele do diplomatskih zastoja.
Unatoč političkim napetostima, Njemačka si ne može priuštiti otvoreni sukob s Kinom. Kina je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera, a njemačka industrija u velikoj mjeri ovisi o kineskim isporukama rijetkih zemnih metala.
Stručnjaci upozoravaju da se globalna raspodjela moći promijenila. Kina je u brojnim tehnološkim područjima preuzela vodeću ulogu, čime Njemačka gubi dio nekadašnje industrijske prednosti. U takvim okolnostima Berlin više nije ključni partner kakav je nekoć bio.
Planirani posjet njemačkog kancelara Kini početkom 2026. trebao bi biti pokušaj ponovnog uspostavljanja dijaloga, ali bez velikih očekivanja.
Izrael kao trajna dilema njemačke politike
Odnos prema Izraelu ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja njemačke vanjske politike. Kancelar Merz naglašava posebnu odgovornost Njemačke proizašlu iz povijesti i Holokausta, ali istodobno inzistira na pravu na kritiku izraelskih poteza.
Privremena obustava isporuke oružja koje bi se moglo koristiti u Pojasu Gaze, a potom ukidanje embarga, pokazali su koliko je taj balans politički i moralno složen. Njemačka podržava sigurnost Izraela, ali i dalje ustraje na rješenju s dvije države.
Dodatni problem predstavlja nalog Međunarodnog kaznenog suda protiv izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Berlin nastoji izbjeći situaciju u kojoj bi diplomatski odnosi došli u izravan sukob s međunarodnim pravom.
Uloga Europe u bliskoistočnom mirovnom procesu ostaje ograničena. I izraelska i palestinska strana i dalje gledaju prema Washingtonu kao ključnom posredniku, dok se europski utjecaj svodi ponajprije na humanitarnu pomoć i obnovu.
Ambicije postoje, ali vrijeme curi
Nova njemačka vlada želi snažniju međunarodnu ulogu. Vanjska politika postala je jedno od središnjih područja djelovanja kancelara, što se vidi i u učestalim inozemnim putovanjima.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da Berlin reagira presporo na promijenjene globalne okolnosti. Najavljene reforme Ministarstva vanjskih poslova i rasprave o smanjenju ovisnosti o Kini dolaze s velikim zakašnjenjem.
U svijetu koji se brzo mijenja, Njemačka se suočava s ograničenim mogućnostima. Želja za većim utjecajem postoji, ali bez snažnih saveznika, jasne strategije i bržeg odlučivanja, prostor za djelovanje ostaje uzak.
