U Njemačkoj se pirotehnička sredstva smiju prodavati samo posljednja tri radna dana prije Nove godine. Unatoč ograničenju, interes građana svake je godine velik. Redovi se stvaraju već pri otvaranju trgovina, a police se brzo prazne. Zabrana vatrometa u Njemačkoj je tema o kojoj piše DW.
Istodobno, sve je više onih koji privatni vatromet smatraju problemom. Prema anketi instituta Civey, provedenoj među 2.500 punoljetnih građana, 43 posto ispitanika želi potpunu zabranu privatnog vatrometa, uz iznimku prskalica ili stolnog vatrometa.
Tradicija koju većina ne prakticira
Paljenje vatrometa u novogodišnjoj noći ima dugu tradiciju u Njemačkoj, no anketa pokazuje da se njome bavi manjina. Samo 22 posto građana navodi da želi dočekati Novu godinu uz vlastiti vatromet, dok se 74 posto tome protivi.
Vatromet je popularniji među mlađim osobama i obiteljima s djecom, dok starije dobne skupine češće izražavaju neslaganje s privatnom pirotehnikom.
Velik posao za industriju
Za proizvođače i trgovce vatromet je i dalje iznimno profitabilan posao. Savez pirotehničke industrije navodi da je 2024. godine ostvaren promet od 197 milijuna eura, što je novi rekord. Godinu ranije promet je iznosio 180 milijuna eura.
Za 2025. godinu industrija očekuje dodatni rast prodaje od deset do 15 posto, unatoč sve glasnijim zahtjevima za zabranu.
Ozljede i zagađenje u porastu
Uz zabavu dolaze i ozbiljne posljedice. Prema podacima Saveznog ureda za okoliš, vatromet oko Nove godine uzrokuje oko 2.000 tona sitnih čestica prašine, što čini približno jedan posto godišnjeg opterećenja zraka u Njemačkoj.
Još je ozbiljniji porast broja ozljeda i materijalne štete, osobito u velikim gradovima. Najčešće su to akustične traume, opekline te teške ozljede prstiju i šaka.
Ilegalna pirotehnika i smrtonosne posljedice
Sve se češće koriste i ilegalna pirotehnička sredstva, uglavnom kupljena u Poljskoj, Češkoj i Nizozemskoj. Njemačka carina je tijekom 2024. godine zaplijenila više od sedam tona zabranjene pirotehnike, više nego u tri prethodne godine zajedno.
Prošle godine u novogodišnjoj noći poginula su dvojica mladića nakon rukovanja tzv. kuglastim bombama, koje su sadržavale više od 600 grama crnog baruta. Policijski sindikati upozoravaju da se traži sve snažniji i opasniji vatromet.
Nasilje i napadi na službe
Poseban problem predstavlja ciljana uporaba pirotehnike protiv ljudi. U pojedinim četvrtima Berlina i drugih velikih gradova zabilježeni su napadi na policajce, vatrogasce i hitne službe.
Zbog toga policijske organizacije zahtijevaju opću zabranu privatnog vatrometa. Peticiju Berlinskog policijskog sindikata dosad je potpisalo gotovo 2,5 milijuna ljudi.
Istodobno, savez više od 50 civilnih organizacija pod oznakom #böllerciao poziva na zabranu privatne pirotehnike. Njihovu je inicijativu potpisalo oko 750.000 građana.
Podijeljeno društvo
Prema anketi, 33 posto ispitanika protivi se svakoj zabrani, pozivajući se na tradiciju i osobne slobode. Ipak, rast nasilja i osjećaja nesigurnosti mijenja stavove javnosti.
Gotovo svaki treći ispitanik navodi da se zbog pirotehnike osjeća nesigurno u javnom prostoru, a 22 posto ljudi u novogodišnjoj noći više uopće ne izlazi van.
Lokalne zabrane umjesto opće
Opća zabrana privatnog vatrometa na razini cijele Njemačke zasad nije dogovorena. Savezne i pokrajinske vlasti nisu postigle suglasnost, pa se mjere donose na lokalnoj razini.
U Berlinu, Hamburgu, Kölnu, Münchenu i drugim gradovima već postoje zone zabrane, osobito u središtima gradova. Vatromet je u cijeloj zemlji zabranjen u blizini bolnica, domova za starije, dječjih ustanova, crkava i zračnih luka.
