Njemačka u 2026. godinu ulazi s nizom otvorenih unutarnjopolitičkih pitanja koja će snažno obilježiti rad vlade demokršćana i socijaldemokrata. Mirovinski sustav, migracijska politika, vojna obveza i jačanje krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) bit će u središtu političkih rasprava.
Jedno od najosjetljivijih pitanja vlada je zasad privremeno uklonila s dnevnog reda. Početkom prosinca Bundestag je, nakon dugih rasprava, izglasao paket reformi mirovinskog sustava kojim se razina mirovina jamči barem do 2031. godine.
Mirovine ostaju stabilne, ali pritisak raste
Temeljne reforme mirovinskog sustava sada prelaze u ruke posebne komisije, koja bi do sredine 2026. trebala iznijeti konkretne prijedloge. Otvorena su pitanja treba li dobnu granicu za odlazak u mirovinu podići sa 67 na 70 godina ili potpuno odustati od fiksne dobi za umirovljenje.
Jedan od prijedloga predviđa da visina mirovine ovisi prvenstveno o broju godina rada, a ne o dobi. Kancelar Friedrich Merz tu je ideju ocijenio vrijednom razmatranja i najavio sveobuhvatnu reformu.
Financijski pritisak je velik. U saveznom proračunu za 2026. državni doprinos mirovinskom sustavu iznosi 128 milijardi eura, što čini oko četvrtine ukupnog proračuna. Posebno mladi konzervativni zastupnici zahtijevaju rješenja koja neće dodatno opteretiti buduće generacije.
Vojna obveza ponovno na stolu
Važne odluke već su donesene i u području obrane. Od početka godine svi koji navrše 18 godina dobit će pismo države. Muškarci će morati ispuniti upitnik, dok je za žene sudjelovanje dobrovoljno. Liječnički pregled bit će obvezan.
Vlada računa na dovoljan broj dobrovoljaca kako bi se broj vojnika u sljedećih deset godina povećao s trenutačnih 184.000 na između 255.000 i 270.000, uz dodatnih 200.000 pričuvnika. Ako se taj cilj ne ostvari, ponovno bi se moglo otvoriti pitanje aktiviranja obveznog vojnog roka, koji miruje od 2011. godine.
AfD pred velikim testom na istoku zemlje
Politička težina AfD-a već je obilježila 2025. godinu, a 2026. bi mogla donijeti ključne trenutke. U Saskoj-Anhaltu i Mecklenburgu – Zapadnoj Pomeraniji održavaju se pokrajinski izbori na kojima AfD u anketama bilježi između 38 i 40 posto potpore.
Pitanje nije samo hoće li AfD postati najjača politička snaga, nego i kako će reagirati ostale stranke. Demokršćani zasad ponavljaju da ni pod kojim uvjetima neće surađivati s AfD-om, no snažan izborni rezultat mogao bi dodatno zaoštriti rasprave.
Izbori u rujnu već sada dominiraju političkom scenom, a kao uvod poslužit će pokrajinski izbori u Baden-Württembergu i Porajnju-Falačkoj u ožujku.
Migracije ostaju u fokusu
Migracijska politika i dalje je jedno od ključnih pitanja. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt poručuje da Njemačka vodi strožu politiku prema doseljenicima i da se na granicama više ljudi treba odmah vraćati.
Na razini Europske unije dogovoreno je pooštravanje azilne politike, uključujući ideju centara za povratak izvan EU-a. Cilj je premjestiti granične kontrole na vanjske granice Unije, što bi u teoriji moglo dovesti do ukidanja dugotrajnih kontrola na njemačkim granicama tijekom 2026. godine. Hoće li se to ostvariti, ovisi i o odluci Europskog parlamenta.
Klimatska politika kao izvor novih sukoba
Godina 2026. bit će važna i za klimatsku politiku. Europska unija postavila je cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. godine, uz klimatsku neutralnost do 2050.
Njemački ministar zaštite okoliša Carsten Schneider planira u ožujku predstaviti novi plan zaštite klime. Do početka 2025. Njemačka je već smanjila emisije za 48 posto u odnosu na 1990. godinu.
Istodobno, ministrica gospodarstva Katharina Reiche zagovara veće oslanjanje na plinske elektrane, što izaziva kritike ekoloških organizacija. One upozoravaju da bi povratak fosilnim gorivima mogao ugroziti klimatske ciljeve.
Naporna godina pred Berlinom
U gotovo svim ključnim područjima – od mirovina i obrane do migracija i klime – vladu u 2026. očekuju teške odluke i unutarnji sukobi. Uz rast AfD-a i podijeljeno javno mnijenje, Njemačka ulazi u godinu koja će za unutarnju politiku biti iznimno zahtjevna.
