Novinari rijetko vide kako izgleda moderna industrija kad je robotika glavni radnik. U hali dugoj više od sto metara radi tek desetak ljudi, dok strojevi zuje, pište i bljeskaju. Zabrana fotografiranja je stroga, a pametni telefoni se lijepe trakom. Ono što je posebno: ova tvornica nije u Kini, nego u Arnstadtu u Tiringiji. Pripada CATL-u, kineskom svjetskom lideru u baterijama za električne automobile. Piše DW.
Ta slika je više od industrijske zanimljivosti. Ona pokazuje koliko su se odnosi Kine i Njemačke promijenili. Nekad je “Made in Germany” bio uzor. Danas se Europa pita je li “Made in China” već jači, i ako jest, je li to trajni gubitak prednosti ili prilika za novu vrstu suradnje.
CATL u Njemačkoj: kineska tehnologija, europska lokacija
Pogon u Arnstadtu ima više od 1.700 zaposlenih. Oko deset posto dolazi iz Kine. Tvornica ima i centar za strukovno obrazovanje, gdje se oko 20 polaznika osposobljava za zanimanja poput mehatronike.
Gradonačelnik Frank Spilling taj dolazak opisuje kao dobitak za grad. Govori o uzbudljivom sektoru i tržišnom lideru koji je donio korist lokalnoj zajednici. U okolici su se već počele naseljavati i tvrtke prateće industrije. Lokacija je privukla i Fraunhoferov institut.
Neposredno uz tvornicu nalazi se Centar za inovacije i tehnologiju baterija BITC. Tamo inženjeri CATL-a i njemački znanstvenici zajednički istražuju problem “bubrenja” baterija. Cilj je produljiti njihov životni vijek.
“Win-win” suradnja, ali s jasnim interesima
Direktor istraživačkog centra Roland Weidl suradnju opisuje kao win-win za industriju, znanost i gospodarstvo. Naglašava da su Fraunhofer i CATL tehnološki lideri u različitim područjima. Suradnja se, po njemu, događa samo kad oba partnera smatraju da imaju koristi.
Weidl uspjeh kineskih tehnoloških kompanija povezuje s kontinuiranom političkom potporom Pekinga tehnologijama budućnosti. Upravo kontinuitet vidi kao ključ. Istodobno procjenjuje da Europa može sustići Kinu u sljedećim generacijama baterija.
14 GWh godišnje i simbol promjene odnosa EU i Kine
U Arnstadtu se godišnje proizvede 14 GWh baterija. To je dovoljno za najmanje 200.000 električnih vozila. Među kupcima su i europski proizvođači automobila.
Za CATL proizvodnja u Europi ima praktičnu logiku. Skraćuje transportne rute za teške i zapaljive baterije. Smanjuje i geopolitičke rizike, uključujući carine.
Istodobno, ta tvornica simbolizira promjenu trgovinskih odnosa Kine i Njemačke, ali i cijele Europske unije.
EU traži nova pravila za kineske investicije
Europska unija razmatra uvjete za kineske kompanije koje žele ulagati u Europi. U fokusu su tri točke: transfer tehnologije, lokalna dodana vrijednost i zapošljavanje.
Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič izjavio je u listopadu 2025. da EU pozdravlja strane investicije, ali da one moraju biti “stvarne investicije”. Pojašnjenje je jasno: ulaganja trebaju otvarati nova radna mjesta u EU i omogućavati transfer tehnologije, kao što su europske kompanije nekad činile pri ulaganju u Kini.
Kako je Kina učila od Njemačke i zašto je “Made in China 2025” preokrenuo igru
Desetljećima je “Made in Germany” za Kinu bio uzor suvremenih proizvodnih standarda. Još 1980-ih, zajednički projekti Volkswagena u Šangaju ostavili su snažan dojam na kineske partnere.
Kasnije se Njemačka okrenula inteligentno umreženoj proizvodnji, s ciljem većeg učinka i učinkovitosti. Taj pristup se vezao uz parolu Industrija 4.0. Kineska industrija je u to vrijeme željela odbaciti imidž proizvođača jeftine robe. Njemačka inicijativa otvorila je prostor za snažniju suradnju.
Dvije zemlje su 2014. sklopile sporazume o suradnji. Kineski poduzetnici su bili fascinirani oglednim tvornicama Siemensa. Zatim je u svibnju 2015. Peking predstavio strategiju modernizacije industrije. Naziv je bio “Made in China 2025”. Cilj je bio postati globalni lider u ključnim granama.
Transfer tehnologije: dobit danas, rizik sutra
Nakon strategije, Kina je ubrzala modernizaciju. Domaće kompanije su poticane da kupuju vrhunske tehnologije, pa i cijela poduzeća u Europi.
Preuzimanje njemačkog proizvođača robota Kuka od strane kineske kompanije Midea 2016. bio je vrhunac tog procesa. Mercator institut za kineske studije tada je upozoravao da transfer tehnologije može donijeti kratkoročne dobitke, ali dugoročne rizike za Njemačku i Europu.
S druge strane, Klaus Neumann, tada potpredsjednik SAP-a, 2016. je smatrao da Kina u nekim granama ne može prestići Njemačku brzo. Procjenjivao je da je za ovladavanje procesima i tehnologijama potrebno 20 do 30 godina.
Kina je masovno ulaganje pretvorila u tehnološki skok
Kina je, prema navodima, snažno ulagla u istraživanje. Izdvajanja za istraživanje i razvoj porasla su s 1,37 posto BDP-a 2007. na 2,56 posto 2022. godine. Taj rast je uglavnom financiran iz profita kompanija i državnih subvencija.
Državne subvencije između 2014. i 2024. su se učetverostručile. Više od Kine u istraživanja trenutno ulažu samo Sjedinjene Američke Države.
Pritisak na Njemačku i Europu: strojevi, zelena energija, dronovi, električna vozila
Danas je Kina u mnogim područjima već ostvarila ciljeve strategije stare oko deset godina. Postala je globalni lider u nizu grana ili ozbiljan konkurent.
Oliver Wack iz udruženja VDMA upozorava na rastući pritisak konkurencije. Navodi da su kineski proizvođači strojeva 2018. u EU isporučili robu vrijednu 20 milijardi eura. Godine 2024. bilo je to 40 milijardi, a za tekuću godinu spominje se mogućih 50 milijardi. Istodobno, Njemačka i dalje u Kinu izvozi više strojeva nego obratno.
U drugim sektorima pritisak je, prema tekstu, još snažniji. Spominju se zelena energija, elektromobilnost i željeznička tehnologija.
Carlo Diego D’Andrea iz Trgovinske komore EU u Šangaju rekao je da kineski solarni i vjetroenergetski kapaciteti nadmašuju kapacitete svih drugih zemalja svijeta zajedno. Navodi se i da Kina dominira svjetskim tržištem dronova s 70 posto tržišnog udjela. Slična se situacija opisuje i kod električnih automobila.
Snaga kineskog modela i njegova slaba točka
Camille Boullenois iz Rhodium Group ocjenjuje da je Peking golemim subvencijama ostvario glavne ciljeve strategije “Made in China 2025”. Navodi se smanjenje ovisnosti o zapadnoj tehnologiji i osvajanje tržišnih udjela.
Boullenois kaže i da će Kina, čak i u područjima u kojima još zaostaje, poput zrakoplovstva i visokoučinkovitih poluvodiča, pri sadašnjem tempu razvoja stići konkurenciju za nekoliko godina.
Istodobno kritizira takvu politiku kao neodrživu. Prema njezinim riječima, kineska industrijska politika dovela je do rasipanja i slabijeg gospodarskog rasta. Navodi se i da je sustav snažno usmjeren na proizvodnju, uz sklonost prekomjernim ulaganjima. To stvara kapacitete koji premašuju domaću potražnju. Viškovi zatim pritišću izvozna tržišta i predstavljaju izazov europskim tvrtkama.
Gdje je prostor za Europu: ulaganja, lokalna vrijednost i instrumenti za poštenu konkurenciju
Boullenois vidi i prilike za Europu. Navodi da EU može iskoristiti svoje jedinstveno tržište kako bi privukla investicije, stvorila lokalnu dodanu vrijednost i potaknula razmjenu tehnologija.
Suradnja može biti isplativa ako kineske kompanije proizvode lokalno u Europi. U tekstu se navodi i da EU raspolaže instrumentima za osiguravanje poštene konkurencije, čak i uz kineske subvencije i prednosti poput nižih troškova.
