Njemačka se suočava s ozbiljnim i dugoročnim nedostatkom kvalificirane radne snage – od medicinskih sestara i nastavnika do IT stručnjaka. Iako političari godinama upozoravaju na problem, zapošljavanje stranih radnika i dalje se odvija sporo. Glavni razlog nije manjak interesa, nego kombinacija birokratskih prepreka, nedostatka kapaciteta i neujednačenih pravila.
Medicinske sestre iz Indije i borba s vremenom
U jednoj učionici u indijskom gradu Chennai dvadesetak medicinskih sestara pohađa ubrzani tečaj njemačkog jezika. Imaju samo šest mjeseci da savladaju jezik kako bi mogle započeti rad u Njemačkoj. Piše DW.
Ramalakshi, jedna od polaznica, kaže da je njezina obitelj uložila nekoliko tisuća eura u njezino obrazovanje. Sada osjeća odgovornost da im se oduži. Njezin cilj je rad u inozemstvu, financijska sigurnost za obitelj i vlastita kuća.
Tečaj jezika financira vlada južnoindijske savezne države Tamil Nadu, s ciljem smanjenja nezaposlenosti i pružanja prilika obiteljima slabijeg imovinskog stanja. Privatne agencije potom povezuju medicinske sestre s njemačkim poslodavcima.
Njemačkoj godišnje treba 300.000 kvalificiranih radnika
Nedostatak radne snage u Njemačkoj više nije privremen problem. Bolnicama nedostaju medicinske sestre, školama nastavnici, a IT sektor godinama traži programere.
Stručnjaci Instituta za istraživanje tržišta rada procjenjuju da Njemačka svake godine mora privući oko 300.000 kvalificiranih radnika samo kako bi zadržala postojeću razinu gospodarske aktivnosti.
Bez tog priljeva radne snage, upozoravaju, građani bi morali raditi dulje, kasnije odlaziti u mirovinu ili prihvatiti niži životni standard.
Izbjeglice kao potencijal koji se sporo koristi
Prema podacima Savezne službe za migracije i izbjeglice, oko 160.000 stranaca s boravišnom dozvolom u Njemačkoj vodi se kao kvalificirana radna snaga. Ista institucija zadužena je i za obradu zahtjeva za azil velikog broja izbjeglica iz ratom pogođenih zemalja poput Sirije i Ukrajine.
Zbog slabe digitalizacije i nedostatka osoblja, postupci su spori. Nagli rast broja izbjeglica i teškoće u njihovom uključivanju na tržište rada povećali su nezadovoljstvo migracijskom politikom i doprinijeli jačanju potpore stranci Alternativa za Njemačku.
Povijesno iskustvo gastarbajtera
Njemačka već ima iskustvo s uvozom radne snage. Tijekom gospodarskog čuda nakon Drugog svjetskog rata, država je sklapala sporazume o zapošljavanju s Italijom, Grčkom, Turskom, tadašnjom Jugoslavijom i drugim zemljama.
Između 1950-ih i 1973. godine u Njemačku je došlo oko 14 milijuna ljudi. Nazivali su ih gastarbajterima jer se pretpostavljalo da će se nakon nekoliko godina vratiti kući. Mnogi su ostali i trajno promijenili demografsku sliku zemlje.
Današnje birokratske prepreke
Unatoč sličnim potrebama kao nekad, današnji migranti nailaze na znatno složenije administrativne prepreke. Zahra iz Irana, koja je završila fakultet u Njemačkoj, gotovo godinu dana čekala je termin za promjenu studentske u radnu dozvolu.
Iako tečno govori njemački, predaje na sveučilištima i bavi se istraživanjem, ni nakon više od šest godina boravka nema trajnu radnu dozvolu. Svaku promjenu posla mora prijavljivati nadležnim službama.
Takva iskustva, kaže, potiču razmišljanja o odlasku u zemlje poput Kanade, gdje su procedure jednostavnije i brže.
Sustav koji odvraća umjesto da privlači
Prema riječima odvjetnika za migracijsko pravo iz Kölna, slični slučajevi prisutni su diljem Njemačke. Njegov ured godišnje vodi oko 2.000 postupaka za ubrzavanje administrativnih procedura.
Klijenti su liječnici, medicinske sestre, inženjeri i vozači kamiona. Glavni problem je kronični nedostatak zaposlenika u službama za strance, zbog čega se na odluke čeka mjesecima, a ponekad i više od godinu dana.
Takva praksa, upozorava, šalje pogrešnu poruku svijetu u trenutku kada se Njemačka natječe za radnike s drugim državama.
Rad u Njemačkoj i pitanje prihvaćenosti
U klinici BDH u Vallendaru posljednjih je godina zaposleno četrdesetak medicinskih sestara iz Indije i Šri Lanke. Većina je došla preko agencija koje po zapošljavanju naplaćuju između 7.000 i 12.000 eura.
Jedna od njih, Kayalvly Rajavil iz Tamil Nadua, kaže da joj je jezik bio najveći izazov, ali da su joj kolege i nadređeni pružili snažnu podršku.
Voditelj sestrinskog osoblja upozorava da problem često nije samo birokracija, nego i odnos prema strancima. Pitanja o političkoj situaciji i strah od rasističkih incidenata sve su češći među novim zaposlenicima.
Nostalgija, obiteljski problemi i prilagodba novoj kulturi dodatni su razlozi zbog kojih mnogi strani radnici ne produžuju ugovore nakon dvije godine.
Što bi moglo ubrzati zapošljavanje
Kako bi skratila postupke, klinika BDH pokrenula je vlastiti program stručnog obrazovanja za mlade iz Indije koji su tek završili srednju školu. Time se izbjegava dugotrajno priznavanje stranih kvalifikacija, koje dodatno kompliciraju različita pravila u 16 saveznih pokrajina.
Poslodavci poručuju da su nužne brže migracijske službe i ujednačeniji zakoni ako Njemačka želi ostati privlačna mladim talentima.
Iako se potreba za kvalificiranim radnicima stalno ponavlja u političkim raspravama, praksa pokazuje da je put prema stvarnoj kulturi dobrodošlice još dug.
