Rat oko Irana već počinje imati ekonomske posljedice koje se osjećaju i daleko od Bliskog istoka. Prvi znakovi vidljivi su na benzinskim postajama, gdje su cijene goriva već počele rasti. No stručnjaci upozoravaju da bi posljedice sukoba mogle biti mnogo šire i dugotrajnije.
Sukob u regiji Perzijskog zaljeva ne utječe samo na tržište nafte. Taj prostor je jedna od najvažnijih globalnih prometnih i energetskih arterija, a svako narušavanje stabilnosti u tom području odražava se na međunarodnu trgovinu, transport i industriju.
Upravo zbog toga ekonomisti upozoravaju da bi se posljedice rata mogle osjetiti i u svakodnevnom životu ljudi u Njemačkoj – od cijene goriva i avionskih karata do proizvoda u supermarketima.
Hormuški tjesnac kao ključ svjetske trgovine naftom
Jedan od glavnih razloga rasta cijena energije je strateški važan morski prolaz – Hormuški tjesnac. Riječ je o relativno uskom morskom koridoru koji razdvaja Iran od Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Kroz taj prolaz odvija se oko 20 posto svjetske trgovine naftom. Svaki vojni sukob ili prijetnja sigurnosti u tom području odmah izaziva zabrinutost na globalnim tržištima.
Već nakon prvih vojnih napada u regiji cijene sirove nafte na svjetskom tržištu počele su rasti. To se vrlo brzo odražava i na cijene benzina i dizela u Europi.
U Njemačkoj su cijene goriva već porasle nekoliko posto u samo nekoliko dana. Ako sukob potraje ili se dodatno proširi, analitičari upozoravaju da bi poskupljenja mogla biti još izraženija.
Posljedice za zračni promet i putovanja
Rat u regiji Perzijskog zaljeva ne utječe samo na tankere s naftom. Taj prostor je i jedno od najvažnijih svjetskih čvorišta za zračni promet.
Zračne luke poput Dubaija i Dohe među najvećima su na svijetu kada je riječ o međunarodnom prometu putnika i robe. Milijuni putnika svake godine koriste te zračne rute kao tranzitne točke između Europe, Azije i Australije.
Ako sigurnosna situacija postane nestabilna, mnoge zračne kompanije moraju mijenjati rute letova i izbjegavati određena područja. To znači duže letove, veću potrošnju goriva i na kraju – skuplje avionske karte.
Putnici koji iz Njemačke putuju prema Aziji već sada u nekim slučajevima lete dužim rutama. Zračni prostor iznad Ukrajine i dijelova Bliskog istoka već je ograničen ili zatvoren, pa se letovi često odvijaju složenijim putanjama.
Industrija i proizvodnja pod pritiskom
Rast cijena energije posebno pogađa industrijske sektore koji ovise o nafti i plinu. Jedna od najosjetljivijih grana je kemijska industrija.
Velike kompanije u Europi koriste naftne derivate kao osnovu za proizvodnju brojnih kemikalija, plastike, gnojiva i farmaceutskih proizvoda. Ako cijene energije rastu, rastu i proizvodni troškovi.
Uz to, Iran je važan izvoznik nekih osnovnih kemijskih sirovina poput metanola i ureje. Ako se izvoz iz te zemlje smanji ili potpuno prekine zbog rata, europska industrija mogla bi se suočiti s dodatnim problemima u opskrbi.
To bi moglo utjecati i na cijene brojnih proizvoda koji se koriste u svakodnevnom životu – od plastike i gnojiva do farmaceutskih proizvoda.
Transport i osiguranje robe postaju skuplji
Sukobi u važnim pomorskim regijama gotovo uvijek povećavaju troškove transporta. Brodovi koji plove kroz krizna područja suočavaju se s većim sigurnosnim rizicima.
Zbog toga rastu i premije osiguranja za brodove i teret koji prevoze. U nekim slučajevima osiguravatelji čak ograničavaju ili privremeno ukidaju pokriće za određene rute.
Kada se povećaju troškovi transporta i osiguranja, ti troškovi na kraju završavaju u cijeni proizvoda koje kupci plaćaju.
Ekonomisti procjenjuju da transport i osiguranje čine oko pet posto cijene mnogih uvoznih proizvoda. Ako ti troškovi porastu, trgovci često dio tog povećanja prenesu na krajnje kupce.
Mogući utjecaj na inflaciju u Europi
Rast cijena energije gotovo uvijek ima šire posljedice na gospodarstvo. To se već pokazalo tijekom energetske krize 2022. godine nakon početka rata u Ukrajini.
Tada je inflacija u Njemačkoj i mnogim drugim europskim zemljama snažno porasla, a troškovi života postali su jedna od najvećih briga građana.
Stručnjaci smatraju da trenutačna situacija vjerojatno neće imati jednako snažan učinak kao tadašnja energetska kriza. Europa danas nije toliko ovisna o iranskoj energiji kao što je nekada bila o ruskom plinu.
Ipak, dugotrajan sukob u regiji mogao bi postupno povećavati cijene energije, transporta i industrijskih sirovina. To bi se s vremenom moglo osjetiti i u supermarketima, kroz skuplje proizvode i općenito više troškove života.










