Rat na Bliskom istoku počinje imati konkretne posljedice i za njemačku ekonomiju. Skok cijena energije, poremećeni opskrbni lanci i rastuća globalna nesigurnost stvaraju novi pritisak na industriju i potrošače u zemlji koja se još uvijek pokušava oporaviti od prethodnih ekonomskih kriza. PIše DW.
Njemačka je visokoindustrijalizirana ekonomija snažno ovisna o stabilnoj opskrbi energijom i globalnoj trgovini. Upravo zato sukob između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela izaziva zabrinutost u Berlinu. Vlada kancelara Friedricha Merza već upozorava da bi posljedice sukoba mogle dodatno usporiti ionako krhki gospodarski oporavak.
Hormuški tjesnac i globalna trgovina naftom
Jedan od ključnih razloga za zabrinutost leži u Hormuškom tjesnacu. Riječ je o uskom morskom prolazu u Perzijskom zaljevu kojim svakodnevno prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom.
Nakon eskalacije sukoba Iran je najavio da više ne želi dopuštati brodovima slobodan prolaz uz svoju obalu. Time je jedan od najvažnijih energetskih koridora na svijetu praktički blokiran.
Takva situacija gotovo automatski dovodi do rasta cijena na svjetskom tržištu. Trgovci energentima reagiraju na svaku prijetnju opskrbi, a tržišta već sada pokazuju koliko su osjetljiva na geopolitičke krize.
Nagli rast cijena goriva
Prve posljedice već osjećaju vozači u Njemačkoj. Cijene benzina i dizela naglo su porasle nakon početka sukoba.
U nekim dijelovima zemlje cijena super-benzina dosegnula je i do 2,50 eura po litri. Dizel je također znatno poskupio i u prosjeku je skuplji za oko 30 do 40 centi nego prije početka sukoba.
Takav rast cijena goriva brzo se prelijeva i na druge dijelove ekonomije. Transport, logistika i proizvodnja postaju skuplji, a tvrtke su često prisiljene povećane troškove prenijeti na potrošače.
Poskupljenje plina dodatno pogoršava situaciju
Osim nafte, tržišta su reagirala i na napad dronovima na postrojenja za ukapljeni plin u Kataru. Zbog tog napada proizvodnja LNG-a privremeno je zaustavljena, što je dodatno podiglo cijene plina.
Njemačka ne uvozi izravno ukapljeni plin iz Katara, ali je dio europskog energetskog tržišta. Cijene energenata u Europi određuju se na zajedničkom veleprodajnom tržištu, gdje na njih utječu globalna ponuda i potražnja.
Zbog toga svaki poremećaj u svjetskoj proizvodnji ili transportu energenata brzo utječe i na cijene koje plaćaju europski potrošači.
Industrija pod pritiskom
Rast cijena energije posebno teško pogađa industriju. Njemačka ekonomija snažno se oslanja na proizvodne sektore koji troše velike količine energije.
Kemijska industrija, proizvodnja čelika, stakla i papira spadaju među najenergetski intenzivnije grane. Međutim, poskupljenja osjećaju i automobilska industrija te proizvođači strojeva.
Ako cijene energije nastave rasti, kompanije će se suočiti s dodatnim troškovima proizvodnje. To može dovesti do smanjenja investicija, usporavanja proizvodnje ili povećanja cijena proizvoda.
Novi izazov za vladu Friedricha Merza
Za vladu kancelara Friedricha Merza ovo predstavlja ozbiljan politički izazov. Njemačkom već deset mjeseci vlada koalicija CDU/CSU i SPD, a gospodarski oporavak bio je jedno od glavnih obećanja nove vlade.
Početkom godine gospodarstvo je pokazalo prve znakove blagog rasta. Međutim, nova energetska kriza mogla bi taj oporavak ponovno dovesti u pitanje.
Ekonomistica Veronika Grimm upozorava da se Njemačka mora pripremiti na dulje razdoblje povećane neizvjesnosti. Prema njezinim riječima, rat na Bliskom istoku povećava rizik od inflacije i dodatno smanjuje investicijsku sigurnost.
Pritisak na globalne opskrbne lance
Rat s Iranom ne utječe samo na energiju. Posljedice se osjećaju i u globalnoj trgovini.
Mnoge brodarske kompanije počele su izbjegavati Perzijski zaljev. Takve promjene ruta usporavaju transport robe i povećavaju troškove prijevoza.
Premije osiguranja za brodove u kriznim područjima također rastu, što dodatno povećava cijenu transporta.
Problemi se pojavljuju i u zračnom prometu. Zračni prostor iznad pojedinih država u regiji djelomično je zatvoren, pa aviokompanije moraju mijenjati rute letova. To produžava putovanja i povećava potrošnju goriva.
Rizik od nove inflacije
Rast cijena energije često ima domino-efekt na cijelu ekonomiju. Kada energija poskupi, kompanije povećavaju cijene svojih proizvoda kako bi pokrile veće troškove.
Sličan scenarij već se dogodio tijekom energetske krize nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine. Tada su potrošači u Njemačkoj osjetili snažan rast cijena hrane, energije i brojnih drugih proizvoda.
Ako se situacija na Bliskom istoku ne stabilizira, sličan pritisak na cijene mogao bi se ponovno pojaviti.
Za izvozno orijentiranu ekonomiju poput njemačke to je posebno opasno. Viši troškovi proizvodnje čine proizvode skupljima na međunarodnom tržištu, što smanjuje konkurentnost.
Vlada zasad oprezna
Unatoč rastućim problemima, njemačka vlada zasad reagira oprezno. Ministarstvo gospodarstva formiralo je posebnu radnu skupinu koja svakodnevno analizira situaciju i prati kretanja na energetskim tržištima.
Zadatak te skupine je procijeniti sigurnost opskrbe, pratiti kretanje cijena i analizirati moguće posljedice za gospodarstvo.
Vlada za sada odbija izravno intervenirati u cijene goriva. Razlog je iskustvo iz 2022. godine, kada je privremeni popust na gorivo imao ograničen učinak na tržište.
Istodobno se od kartelskog ureda očekuje da provjeri koriste li naftne kompanije trenutnu krizu kako bi neopravdano povećavale cijene.
Kritike energetske politike
Kriza je ponovno otvorila raspravu o dugoročnoj energetskoj strategiji Njemačke. Kritičari tvrde da zemlja i dalje previše ovisi o fosilnim gorivima.
Ekološke organizacije upozoravaju da se razvoj obnovljivih izvora energije odvija sporije nego što je planirano. Administrativne prepreke i spor proces odobravanja često usporavaju izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana.
U trenutku globalne nesigurnosti takva ovisnost o uvoznim energentima čini ekonomiju ranjivijom na međunarodne krize.
Zbog toga mnogi stručnjaci smatraju da bi upravo ova kriza mogla dodatno ubrzati raspravu o energetskoj tranziciji i dugoročnoj sigurnosti opskrbe energijom u Njemačkoj.
