Njemačko gospodarstvo ulazi u novu fazu neizvjesnosti, a najnovije prognoze vodećih ekonomskih instituta pokazuju koliko je situacija ozbiljna. Rast njemačkog gospodarstva za 2026. godinu sada se procjenjuje na samo 0,6 posto, što je gotovo upola manje od ranijih očekivanja.
Šok zbog cijena energije
Glavni razlog ovakvog zaokreta leži u naglom rastu cijena energije, koji je izravno povezan s ratom u Iranu.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da taj energetski šok snažno usporava oporavak gospodarstva. Više cijene plina i drugih energenata povećavaju troškove proizvodnje, ali i cijene hrane i osnovnih proizvoda.
To dodatno opterećuje građane i smanjuje privatnu potrošnju, koja je ključni pokretač ekonomskog rasta.
Prognoze znatno pogoršane
Prije samo nekoliko mjeseci očekivalo se da će njemačko gospodarstvo rasti 1,3 posto u 2026. godini. Sada je ta prognoza snižena na 0,6 posto.
Ni izgledi za 2027. godinu nisu optimistični. Umjesto ranije predviđenih 1,4 posto, sada se očekuje rast od svega 0,9 posto.
Ovakvo smanjenje jasno pokazuje koliko su globalni sukobi i energetska tržišta postali ključni faktor za europsko gospodarstvo.
Državna potrošnja kao jedini oslonac
Unatoč negativnim trendovima, određeni poticaj gospodarstvu dolazi kroz državnu potrošnju.
Vlada planira velika ulaganja u obranu i infrastrukturu, uz dodatno zaduživanje koje bi trebalo podržati ekonomski rast u kratkom roku.
No stručnjaci upozoravaju da to nije dugoročno rješenje, već samo privremena stabilizacija.
Inflacija ponovno u fokusu
Rast cijena energije već sada ima konkretne posljedice na inflaciju.
Skuplji plin povećava cijene gnojiva, što se prelijeva na cijene hrane. Istodobno, rast troškova transporta i proizvodnje dodatno podiže cijene robe.
To znači da bi inflacija ponovno mogla usporiti oporavak i dodatno smanjiti kupovnu moć građana.
Bez intervencija u cijene energije
Zanimljivo, ekonomski instituti upozoravaju da država ne bi trebala intervenirati kako bi umjetno snizila cijene energije.
Takve mjere, smatraju, narušavaju tržišne mehanizme i šalju pogrešne signale.
Umjesto toga, preporučuju ciljane socijalne mjere koje bi pomogle najugroženijim građanima bez narušavanja tržišta.
Pritisak na proračun
Slabiji gospodarski rast znači i manje porezne prihode.
To dodatno povećava pritisak na državni proračun i može dovesti do novih mjera štednje.
Istodobno, Njemačka kao izvozno orijentirana ekonomija posebno je osjetljiva na poremećaje u globalnim trgovinskim tokovima, što dodatno komplicira situaciju.
Njemačka se tako suočava s kombinacijom slabog rasta, visoke inflacije i globalne nesigurnosti, što pred političare stavlja sve veći pritisak da donesu konkretne i učinkovite odluke.
