Crno-crvena koalicija u Njemačkoj već je godinu dana na vlasti, a pitanje migracija ostaje jedno od najosjetljivijih političkih tema. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt tvrdi da je njegova politika donijela prekretnicu. No iza političkih izjava sve je više pitanja – koliko su mjere zaista učinkovite i jesu li uopće pravno održive. Piše DW.
Pojačane kontrole bez jasnih rezultata
Jedno od ključnih obećanja CDU-a i CSU-a prije izbora bilo je pooštravanje migracijske politike. Nakon dolaska na vlast zajedno sa SPD-om, fokus je stavljen na strože kontrole na granicama.
Dobrindt je odmah na početku mandata najavio dodatno jačanje mjera. Ipak, konkretni podaci o tome koliko su te kontrole intenzivnije provedene nisu javno dostupni. Ministarstvo unutarnjih poslova nije odgovorilo na pitanja o opsegu dodatnog angažmana policije.
S terena dolaze i drugačiji signali. Savezna policija na granici s Danskom navodi da promjene nisu imale značajan utjecaj na njihov rad. Drugim riječima, najavljeni zaokret nije se svugdje osjetio.
Vraćanje tražitelja azila i pravne dileme
Najveća promjena odnosi se na praksu vraćanja tražitelja azila s granice. Od stupanja na dužnost do kraja travnja 2026. vraćeno je oko 1.340 osoba.
Problem je što je takva praksa dopuštena samo u slučaju preopterećenosti sustava. Upravo tu nastaje pravni problem. Upravni sud u Berlinu već je ranije izrazio sumnju u opravdanost takvih mjera.
Unatoč tome, ministar Dobrindt odbacuje kritike i tvrdi da se radi o pojedinačnim sudskim odlukama. Praksa se nastavlja bez značajnih promjena.
Broj odbijanja ostaje stabilan
Iako vlada govori o odlučnijem pristupu, broj odbijanja na granicama nije se bitno promijenio u odnosu na prethodno razdoblje.
Zanimljiv je podatak da mnogi migranti pokušavaju više puta ući u Njemačku. U razdoblju od svibnja do prosinca 2025. oko 1.500 ljudi vraćeno je više puta. U prvim mjesecima 2026. još oko 300 osoba suočilo se s istom situacijom.
To pokazuje da same kontrole ne djeluju kao snažan faktor odvraćanja.
Stručnjaci: politički narativ bez znanstvene potvrde
Migracijska stručnjakinja Victoria Rietig ističe kako je stvarni učinak graničnih kontrola teško dokazati.
Ako broj dolazaka raste, vlasti tvrde da bolje otkrivaju slučajeve. Ako pada, kažu da mjere djeluju. Ako stagnira, govori se o stabilizaciji. Prema njezinim riječima, svaki scenarij može se politički interpretirati kao uspjeh.
Takav pristup naziva znanstveno neutemeljenim, ali politički vrlo učinkovitim.
Sudovi sve češće dovode mjere u pitanje
Dodatni problem za vladu predstavljaju sudske odluke. Upravni sud u Koblenzu nedavno je proglasio nezakonitima kontrole na granici s Luksemburgom.
Sud smatra da vlada nije dovoljno obrazložila tvrdnje o preopterećenosti sustava. Iako presuda još nije konačna, uklapa se u niz ranijih odluka koje dovode u pitanje zakonitost kontrola.
Savezni policijski povjerenik Uli Grötsch upozorava da bi vlada trebala ozbiljnije shvatiti sudske presude. Bez jasne pravne osnove, tvrdi, teško je očekivati dugoročnu podršku javnosti.
Pad broja zahtjeva za azil – čija je zasluga
Broj zahtjeva za azil u Njemačkoj značajno je pao u posljednje tri godine. S 350.000 u 2023. godini, broj se smanjio na 250.000 u 2024., te na 170.000 prošle godine.
Vlada taj trend predstavlja kao rezultat svoje politike. Međutim, stručnjaci upozoravaju da su ključni razlozi izvan Njemačke.
Završetak sukoba u Siriji i drugi vanjski faktori imali su velik utjecaj na smanjenje migracijskog pritiska. Pad je započeo još prije dolaska aktualne vlade.
Deportacije bez većih promjena
U području deportacija nema značajnih pomaka. U prvom tromjesečju 2026. deportirano je 4.807 osoba, dok ih je u istom razdoblju 2025. bilo 6.151.
Ministar ipak ističe ponovno pokretanje deportacija u Siriju i nastavak deportacija u Afganistan. U posljednjih godinu dana u Afganistan je deportirano 138 muškaraca.
Istodobno su opozvana brojna ranija obećanja o prihvatu osoba kojima je bila obećana zaštita.
