Europska unija napravila je veliki korak prema strožoj migracijskoj politici. Bruxelles je postigao dogovor o ključnim dijelovima novih pravila koja bi mogla promijeniti način na koji Europa postupa s odbijenim tražiteljima azila.
Novo pooštravanje azilnih pravila EU uključuje deportacijske centre izvan Europske unije, strože mjere za odbijene azilante i dulji pritvor u određenim slučajevima.
Tema je odmah izazvala političke reakcije diljem Europe. Dok jedni tvrde da je riječ o nužnoj zaštiti granica, drugi upozoravaju na moguće kršenje ljudskih prava.
Što su deportacijski centri izvan Europe?
Europska unija želi omogućiti otvaranje posebnih centara za odbijene tražitelje azila izvan teritorija EU.
Takvi centri nazivat će se “Return Hubovi”. U njih bi se slale osobe kojima je odbijen zahtjev za azil, ali ih nije moguće odmah vratiti u matične države.
Cilj novih pravila je ubrzati deportacije i smanjiti broj osoba koje godinama ostaju unutar Europske unije bez reguliranog statusa.
Njemačka već razgovara s pojedinim državama koje bi bile spremne sudjelovati u tom modelu.
Italija je već pokušala sličan model
Italija je ranije pokušala organizirati obradu migranata i deportacijske procese u Albaniji.
Međutim, taj model završio je pred europskim sudovima zbog brojnih pravnih pitanja i kritika organizacija za ljudska prava.
Bruxelles sada pokušava stvoriti zajednički europski okvir kako bi države članice imale jasna pravila za takve centre.
Upravo zato novo pooštravanje azilnih pravila EU mnogi smatraju jednom od najvećih promjena europske migracijske politike posljednjih godina.
Strože obveze za odbijene azilante
Nova pravila predviđaju i strože obveze za osobe kojima je odbijen azil.
Prema prijedlogu, migranti će morati aktivno surađivati tijekom procesa deportacije. Ako odbiju suradnju, mogli bi izgubiti dio socijalnih prava i financijske pomoći.
Osim toga, vlasti bi u određenim slučajevima mogle privremeno oduzeti putne dokumente.
Europska unija želi smanjiti broj slučajeva u kojima deportacija traje godinama bez konkretnog rezultata.
Produžuje se i maksimalni pritvor
Jedna od najkontroverznijih mjera odnosi se na duljinu pritvora.
Prema novim pravilima, odbijeni tražitelji azila mogli bi biti zadržani do 24 mjeseca. U određenim slučajevima pritvor bi mogao biti dodatno produljen za još šest mjeseci.
Europske vlasti tvrde da je riječ o sigurnosnoj mjeri koja bi trebala spriječiti bijeg osoba koje čekaju deportaciju.
Kritičari upozoravaju da bi takva praksa mogla izazvati ozbiljne pravne i humanitarne probleme.
Maloljetnici ostaju posebno pitanje
Prema trenutačnom dogovoru, maloljetnici bez pratnje ne bi smjeli završiti u takvim deportacijskim centrima.
Ipak, mogućnost premještanja obitelji s djecom ostaje otvorena.
Upravo taj dio izazvao je najviše reakcija među organizacijama za ljudska prava i dijelom europskih političara.
Mnogi smatraju da Europa ovime šalje poruku da želi znatno tvrđi pristup migracijama nego prethodnih godina.
Njemačka sve više podržava strože mjere
Migracije su posljednjih godina postale jedna od glavnih političkih tema u Njemačkoj.
Velik broj gradova upozorava na pritisak na smještaj, socijalni sustav i administraciju.
Istovremeno raste i podrška strankama koje traže strožu kontrolu granica i brže deportacije.
Zbog toga mnogi analitičari smatraju da pooštravanje azilnih pravila EU predstavlja pokušaj Bruxellesa da smanji politički pritisak koji raste u brojnim državama članicama.
Slijede novi pregovori i moguće žalbe
Iako je postignut politički dogovor, pojedini detalji još nisu potpuno završeni.
Neke države traže dulje prijelazno razdoblje kako bi prilagodile svoje zakone novim pravilima.
Novi pregovori zakazani su za početak lipnja.
Već sada je jasno da će nova europska migracijska politika izazvati velike političke sukobe i brojne rasprave širom Europe.
