Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) planira osnovati posebnu podredakciju za Hrvate izvan domovine. Time želi osigurati redovitije izvještavanje o hrvatskim zajednicama u drugim državama. Osim toga, najavljeno je jačanje dopisničke mreže i razvoj digitalnih sadržaja.
Novu podredakciju najavio je ravnatelj Hine Siniša Kovačić u subotu, 10. listopada 2026. godine. Govorio je na panelu o ulozi medija u promicanju hrvatske nacionalne manjine. Panel je održan u Novalji, tijekom četvrtog Susreta hrvatske nacionalne manjine.
Kovačić je naglasio da izvještavanje o Hrvatima izvan domovine pripada strateškim prioritetima Hine za 2027. godinu. Pritom je posebno istaknuo potrebu za praćenjem svakodnevnog života, društva i gospodarstva.
Hina planira novu podredakciju i jačanje dopisničke mreže
Hina trenutačno pregovara sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Razgovori se odnose na budući model suradnje, a jedan od očekivanih rezultata jest osnivanje nove podredakcije.
Kovačić je objasnio da hrvatske zajednice ne bi trebale dobivati medijsku pozornost samo tijekom kriznih situacija. Naprotiv, cilj je redovito izvještavati o njihovim aktivnostima, društvenom životu i gospodarskim temama.
Zbog toga Hina planira dodatno osnažiti mrežu svojih dopisnika. Među područjima koja je ravnatelj posebno spomenuo nalaze se Srbija, Mađarska, Srednja Bosna, Posavina i Crna Gora.
Takav pristup trebao bi omogućiti kontinuirano praćenje događaja koji su važni hrvatskim zajednicama, ali često ne dobivaju širu medijsku pozornost.
Digitalni sadržaji za mlađe generacije Hrvata
Osim jačanja dopisničke mreže, Hina priprema promjene u načinu predstavljanja svojih sadržaja. Poseban naglasak stavlja na digitalnu komunikaciju i mlađu publiku.
Prema Kovačićevim riječima, potrebno je pronaći suvremeniji pristup kojim će informacije doprijeti do mladih ljudi.
Hina zato razvija načine digitalnog predstavljanja vijesti, događaja i analiza. Time želi povećati njihovu vidljivost i približiti ih publici koja informacije sve češće prati putem digitalnih kanala.
Na panelu je govorio i urednik Hrvatske radiotelevizije Vladimir Brnardić. Predstavio je aktivnosti HRT-a usmjerene prema hrvatskim nacionalnim manjinama i dijaspori.
Istaknuo je da HRT objavljuje vijesti na četiri strana jezika. Također, proizvodi emisije namijenjene dijaspori i Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Pritom je naglasio važnost digitalizacije, posebno kada je riječ o približavanju sadržaja mlađim gledateljima.
Financiranje manjinskih medija ostaje velik izazov
Sudionici panela razgovarali su i o položaju medija hrvatskih nacionalnih manjina u susjednim državama.
Svoja iskustva predstavile su Zlata Vasiljević i Karolina Bašić iz tjednika Hrvatska riječ u Srbiji. O medijskim aktivnostima govorili su i Timea Šakan Škrlin iz Croatice u Mađarskoj te Nikola Dončić iz Hrvatskog glasnika u Crnoj Gori.
Jedna od glavnih tema bilo je financiranje specijaliziranih manjinskih glasila.
Tako je istaknuto da Croatica u Mađarskoj raspolaže s približno 200 tisuća eura godišnje. Financira se iz državnog proračuna i putem hrvatske državne samouprave u Mađarskoj.
S druge strane, Hrvatski glasnik u Crnoj Gori prošle je godine dobio 4000 eura iz tamošnjeg fonda za nacionalne manjine. Prema riječima njegova predstavnika, taj iznos nije dovoljan ni za tiskanje jednog broja.
Sudionici su zato upozorili na važnost očuvanja specijaliziranih manjinskih medija. Njihov rad često ovisi o entuzijazmu pojedinaca i ograničenim financijskim sredstvima.
Četvrti Susret hrvatske nacionalne manjine održan je u Novalji. Ovogodišnji program bio je u cijelosti posvećen Hrvatima u Republici Srbiji.
