Njemačko tržište rada ulazi u razdoblje velike neizvjesnosti. Rast nezaposlenosti, tehnološke promjene i sve češće restrukturiranje tvrtki stvaraju osjećaj nesigurnosti među zaposlenima. Prema riječima Nine Zimmermann, direktorice platforme za ocjenjivanje poslodavaca Kununu, dio kompanija koristi umjetnu inteligenciju kao opravdanje za otpuštanja koja imaju i druge razloge.
Zimmermann je u razgovoru za njemačke medije upozorila da se raspoloženje na tržištu rada u posljednjih nekoliko mjeseci vidljivo pogoršalo. Podaci koje prikuplja Kununu kroz milijune ocjena zaposlenika pokazuju da se teme poput otkaza, nesigurnosti i straha za radno mjesto pojavljuju sve češće.
Nesigurnost na tržištu rada raste
Prema analizama platforme Kununu, u posljednjih šest mjeseci primjetan je porast spominjanja otkaza i restrukturiranja u ocjenama zaposlenika. Razina nesigurnosti u komentarima i recenzijama povećala se za oko četiri posto.
Istodobno, službeni podaci pokazuju da je nezaposlenost u Njemačkoj početkom godine dosegla najvišu razinu u posljednjih dvanaest godina. Ipak, Zimmermann upozorava da je važno razlikovati kratkoročne i dugoročne trendove.
S jedne strane, pojedine industrije i dalje smanjuju broj zaposlenih i provode masovna otpuštanja. S druge strane, demografske promjene stvaraju sve veći nedostatak radne snage jer sve više ljudi odlazi u mirovinu.
Paradoks tržišta rada
Ovaj razvoj stvara paradoksalnu situaciju. Dok neke tvrtke smanjuju broj zaposlenih, druge očajnički traže radnike. Prema Zimmermann, dugoročno veći problem predstavlja upravo demografski pad radne snage.
Zbog toga ona ne očekuje masovnu nezaposlenost u Njemačkoj u sljedećem desetljeću. Umjesto toga, tržište rada će se transformirati, a potreba za radnicima u mnogim sektorima ostat će velika.
AI kao izgovor za otpuštanja
Jedna od kontroverznijih tvrdnji u intervjuu odnosi se na način na koji neke kompanije komuniciraju otpuštanja.
Prema Zimmermann, pojedine tvrtke koriste umjetnu inteligenciju kao opravdanje za rezanje troškova i smanjenje broja zaposlenih.
U praksi to znači da se tehnološke promjene predstavljaju kao glavni razlog otkaza, iako su često prisutni i drugi faktori poput pritiska na profit ili kratkoročnih financijskih ciljeva. Ona podsjeća da su tijekom pandemije mnoge kompanije koristile sličan narativ.
Zašto tvrtke griješe kada režu ljude
Zimmermann smatra da je takav pristup kratkovidan. Tvrtke koje danas otpuštaju zaposlenike zbog troškova mogle bi uskoro ponovno trebati iste te ljude.
Proces zapošljavanja, obuke i integracije novih zaposlenika može biti izuzetno skup. Zbog toga bi kompanije, umjesto otpuštanja, trebale razmišljati o prekvalifikaciji i dodatnom obrazovanju postojećih zaposlenika.
Posebno upozorava na trend smanjenja ulaganja u edukaciju radnika u vrijeme ekonomskog pritiska.
Promjena načina razmišljanja o karijeri
Prema Zimmermann, zaposlenici se moraju naviknuti na činjenicu da više ne postoji ideja o jednoj karijeri u jednoj tvrtki tijekom cijelog radnog vijeka.
U svijetu koji se brzo mijenja važnije je razvijati vještine nego vezivati se uz jedno zanimanje. Budućnost rada više će se temeljiti na sposobnostima pojedinca nego na klasičnim opisima radnih mjesta.
To znači da će fleksibilnost, spremnost na učenje i prilagodljivost postati ključne prednosti na tržištu rada.
Mladi i nova radna kultura
Zimmermann se osvrnula i na razlike među generacijama. Prema podacima Kununua, mlađim generacijama važnije je da posao ima smisao i da se uklapa u njihove vrijednosti.
Generacija Z posebno naglašava važnost svrhe rada i kulture tvrtke. Milenijalcima su važnije mogućnosti napredovanja i razvoja karijere, dok starije generacije više cijene stabilnost i sigurnost radnog mjesta.
Ova promjena očekivanja postupno mijenja način na koji tvrtke moraju pristupiti zapošljavanju i zadržavanju zaposlenika.
Umjetna inteligencija neće zamijeniti sve poslove
Iako umjetna inteligencija preuzima dio zadataka, Zimmermann naglašava da to ne znači da će ljudi postati suvišni. Naprotiv, mnogi poslovi postat će kompleksniji.
Primjerice, u IT sektoru sve više raste potreba za stručnjacima koji mogu nadzirati i uprljati sustavima umjetne inteligencije. Uloga zaposlenika pomiče se s izvršavanja zadataka prema planiranju, strategiji i provjeri rezultata.
Takva transformacija događa se i u drugim sektorima poput marketinga i savjetovanja.
Budućnost tržišta rada
Zimmermann upozorava da Europa i Njemačka ne smiju izgubiti korak u globalnoj utrci za razvoj umjetne inteligencije.
Dok neke zemlje promatraju tehnologiju prvenstveno kao priliku, u Europi često prevladava oprez i spor proces donošenja odluka. Prema njezinim riječima, predugo oklijevanje može dovesti do zaostajanja za brže rastućim ekonomijama.
Istodobno naglašava da će u budućnosti biti još važnije znati kakva je kultura neke kompanije i kakve mogućnosti razvoja nudi zaposlenicima. Transparentnost o radnim uvjetima i radnoj kulturi postat će jedan od ključnih faktora pri odabiru poslodavca.
