Australija je u srijedu u ponoć po lokalnom vremenu postala prva zemlja na svijetu koja je uvela potpunu zabranu korištenja društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina. Novi zakon blokira pristup platformama poput TikToka, YouTubea, Instagrama i Facebooka te uvodi visoke novčane kazne za kompanije koje ne provedu zabranu.
Prema zakonskim odredbama, deset najvećih društvenih platformi obvezne su spriječiti pristup maloljetnicima mlađima od 16 godina ili će biti kažnjene s iznosima do 33 milijuna američkih dolara. Odluka je izazvala snažne reakcije javnosti, tehnološkog sektora i međunarodne zajednice.
Oštre kritike tehnoloških divova, podrška roditelja
Zabranu su odmah kritizirale velike tehnološke tvrtke, kao i organizacije za zaštitu slobode govora. Smatraju da je riječ o pretjeranoj mjeri koja bi mogla otvoriti vrata cenzuri i narušavanju privatnosti.
S druge strane, roditelji i borci za prava djece pozdravili su odluku australske vlade. Ističu da je zaštita mentalnog zdravlja djece i njihova sigurnost na internetu važnija od interesa tehnoloških kompanija.
Australski zakon doživljava se kao povijesni presedan jer po prvi put jedna država na nacionalnoj razini uvodi potpunu dobnu zabranu društvenih mreža.
Svijet pomno prati australski potez
Odluku Canberre s posebnom pažnjom prate i brojne druge države. Vlade od Danske do Malezije, kao i pojedine savezne države Sjedinjenih Američkih Država, već su najavile razmatranje sličnih mjera.
Raste zabrinutost zbog negativnog utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i mladih. Posebno se ističu problemi s narušenom slikom o vlastitom izgledu, anksioznošću i porastom suicidalnih misli među tinejdžerima.
Profesorica internetskih studija na Sveučilištu Curtin Tama Leaver upozorila je da je australska zabrana tek početak globalnog trenda.
Australski potez usporedila je s “kanarincem u rudniku”, povijesnom praksom kojom su se rudarima signalizirale opasnosti od otrovnih plinova. U tom kontekstu, zabrana društvenih mreža služi kao rano upozorenje ostalim državama.
Metini dokumenti promijenili tijek rasprave
Prije četiri godine curenje internih dokumenata Mete dodatno je potaknulo raspravu o štetnosti društvenih mreža. Dokumenti su pokazali da je tvrtka znala kako njezini proizvodi negativno utječu na mentalno zdravlje tinejdžera, ali je to u javnosti negirala.
Utvrđeno je da društvene mreže mogu pogoršati percepciju vlastitog tijela, poticati uspoređivanje s drugima i pridonositi razvoju depresije i suicidalnih misli. Upravo su ti nalazi poslužili kao jedan od ključnih argumenata za donošenje australskog zakona.
Kako će se provoditi zabrana
Zabrana trenutno obuhvaća deset najvećih platformi, ali je vlada najavila da će se popis mijenjati kako se budu pojavljivali novi digitalni proizvodi.
Društvene mreže obvezne su procjenjivati dob korisnika na temelju njihovih online aktivnosti, selfija ili čak uz pomoć identifikacijskih dokumenata i bankovnih podataka.
Od svih velikih platformi jedino se platforma X, u vlasništvu Elona Muska, zasad nije izjasnila o potpunom prihvaćanju novih pravila. Ostale kompanije su najavile da će se pokušati prilagoditi zakonu i izbjeći visoke kazne.
Novi udarac poslovanju društvenih mreža
Za kompanije koje se bave društvenim mrežama australijski zakon znači i ozbiljan poslovni izazov. Studije već pokazuju da rast broja korisnika stagnira, a vrijeme koje ljudi provode na platformama postupno se smanjuje.
Platforme tvrde da ne ostvaruju značajne prihode od oglašavanja korisnicima mlađima od 16 godina. Ipak, upozoravaju da zabrana prekida tzv. dotok budućih korisnika, što dugoročno može imati ozbiljne posljedice za njihovo poslovanje.
Gubitak cijele generacije mladih korisnika mogao bi promijeniti dinamiku tržišta društvenih mreža u idućim desetljećima.
Gotovo sva djeca prije zabrane bila su na mrežama
Podaci australskih vlasti pokazuju koliko je zabrana duboko zahvatila društvo. Neposredno prije stupanja zakona na snagu, čak 86 posto djece u dobi od 8 do 15 godina koristilo je barem jednu društvenu mrežu.
Ti podaci dodatno potvrđuju razmjere digitalne prisutnosti djece i razloge zbog kojih je australska vlada smatrala da je potrebna radikalna mjera.
Australija je sada postavila globalni presedan, a sljedeći potezi drugih država pokazat će hoće li potpuna zabrana društvenih mreža djeci postati novi međunarodni standard.
