Hrvatska već godinama pokušava zaustaviti demografski pad i potaknuti povratak svojih iseljenika. Mjera „Biram Hrvatsku“ jedna je od najkonkretnijih inicijativa u tom smjeru, a posebno je zanimljiva Hrvatima u Njemačkoj koji razmišljaju o povratku kući. Kroz financijsku potporu, država želi olakšati preseljenje i omogućiti samozapošljavanje u domovini. U nastavku donosimo sve što trebate znati o mjeri, tko ima pravo na nju, kako je koristiti i vrijedi li uopće povratak.
Tko može koristiti mjeru Biram Hrvatsku?
Mjera je namijenjena isključivo hrvatskim državljanima koji se vraćaju iz zemalja Europskog gospodarskog prostora ili osam izabranih prekooceanskih država. To uključuje Njemačku, Austriju, Švicarsku, Irsku, Švedsku i druge članice EGP-a. Posebno se cilja na radno aktivno stanovništvo do 60 godina starosti.
Kako bi osoba ostvarila pravo na potporu, mora dokazati da je u posljednje dvije godine najmanje 12 mjeseci radila, studirala ili boravila u jednoj od navedenih zemalja. Uz to, mora se prijaviti u evidenciju nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i imati ozbiljnu namjeru za pokretanje poslovanja.
Koliki je iznos potpore?
Država nudi osnovnu potporu u iznosu od 7.000 eura za povratnike iz inozemstva. Dodatna sredstva mogu se dobiti ako poslovna ideja spada u kategoriju zelenih ili digitalnih zanimanja, u kojem slučaju ukupna potpora može doseći i do 27.000 eura. Ova sredstva namijenjena su pokretanju obrta, tvrtke ili freelancingu, a raspoređuju se kroz 24 mjeseca.
Potpora Biram Hrvatsku se isplaćuje u nekoliko faza i strogo se prati namjensko korištenje. Ne postoji mogućnost da se sredstva iskoriste za privatne potrebe, nego isključivo za poslovne troškove, opremu, prostor, marketing i slično.
Porezne olakšice za povratnike
Od 2024. godine uvedena je još jedna pogodnost – oslobađanje od poreza na dohodak za sve korisnike mjere u trajanju od pet godina. To znači da ako otvorite obrt, paušalni obrt ili tvrtku, nećete plaćati porez na dohodak u prvih pet godina poslovanja. Ovo može biti značajna ušteda, osobito u početnim godinama kada je prihod nestabilan.
Primjer iz prakse: Mateja se vratila i pokrenula posao
Mateja K. provela je četiri godine u Njemačkoj radeći kao grafička dizajnerica. Nakon što je postala majka, razmišljala je o povratku u Slavoniju. Iskoristila je mjeru Biram Hrvatsku, prijavila se u evidenciju nezaposlenih, napisala poslovni plan i otvorila vlastiti studio za dizajn. Dobila je ukupno 21.000 eura jer je njena djelatnost svrstana u digitalne usluge.
Danas zapošljava još jednu osobu i kaže da bez ove potpore ne bi imala hrabrosti napraviti takav korak. Iako priznaje da su hrvatski klijenti drugačiji od njemačkih, uživa u većoj fleksibilnosti, vremenu s obitelji i nižim životnim troškovima.
Najčešće greške pri prijavi
Nedovoljno jasan poslovni plan
Najčešći razlog odbijanja zahtjeva je nedovoljno razrađen poslovni plan. HZZ očekuje precizne izračune, opis tržišta, plan prihoda i troškova te realan prikaz poslovanja.
Povratak bez prijave u evidenciju nezaposlenih
Osobe koje se vrate u Hrvatsku i odmah otvore firmu, a nisu se prethodno prijavile u evidenciju HZZ-a, automatski gube pravo na potporu. Prijava u evidenciju mora biti prvi korak po povratku.
Krivo procijenjena kategorija djelatnosti
Dio prijava propada jer poduzetnici krivo svrstaju svoju djelatnost. Samo određene grane mogu dobiti dodatnih 13.000 do 20.000 eura. Uvijek je dobro konzultirati stručnjaka prije prijave.
Gdje se najčešće ljudi vraćaju?
Većina korisnika mjere Biram Hrvatsku vraća se u Slavoniju, osobito u Osijek, Vukovar i Đakovo. Sve su češći i povratci u Istru i Gorski kotar, gdje postoje mogućnosti za ruralni turizam, OPG-ove i digitalni nomadski život.
Zagreb i Split imaju manje korisnika jer se ne smatraju prioritetnim područjima za demografsku obnovu, a i troškovi poslovanja su viši.
Koliko ljudi se vratilo?
Do sada je ovu mjeru iskoristilo više od 700 osoba. Najviše povratnika dolazi iz Njemačke, Austrije i Irske. Država je imala cilj od 4.000 povratnika, no brojke zaostaju zbog birokratskih prepreka, neinformiranosti i općeg nepovjerenja u sustav.
Unatoč tome, trend je pozitivan, a broj prijava raste svake godine. Posebno se povećao broj onih koji se vraćaju u mjesta iz kojih su otišli – radi obitelji, prirode i nižih životnih troškova.
Kako se prijaviti za mjeru Biram Hrvatsku?
1. Prijava u evidenciju nezaposlenih
Prvi korak je fizički ili online prijaviti se u evidenciju nezaposlenih osoba u HZZ-u odmah po povratku u Hrvatsku.
2. Izrada poslovnog plana
Plan mora biti detaljan, realan i financijski razrađen. Postoje i agencije koje nude pomoć pri izradi plana uz malu naknadu.
3. Predaja zahtjeva
Zahtjev se predaje online putem sustava HZZ-a, zajedno s poslovnim planom, dokazima o boravku u inozemstvu i prijavom u evidenciju.
4. Odluka i isplata
Odluka se donosi u roku od 30 dana. Ako je odobreno, isplata ide u dvije ili tri faze, a praćenje namjene sredstava traje 24 mjeseca.
Što se traži nakon što potpora bude odobrena?
Korisnici su obvezni voditi poslovanje u skladu s planom, podnositi izvješća i sudjelovati u praćenju od strane HZZ-a. Ako se sredstva nenamjenski potroše ili ako se poslovanje prerano zatvori, potpora se mora vratiti.
Može li se ova mjera kombinirati s drugim?
Potpora Biram Hrvatsku može se kombinirati s olakšicama za paušalne obrte, oslobođenjem od doprinosa u prvoj godini te lokalnim subvencijama ako ih nude županije ili gradovi. Međutim, ne može se kombinirati s potporama za zaposlene osobe ili postojećim poslovnim subjektima.
