Blagdan Svih svetih jedan je od najvažnijih kršćanskih blagdana. Obilježava se 1. studenoga. Ljudi tog dana pale svijeće i posjećuju grobove. U Hrvatskoj je to i državni praznik. Tradicija podsjeća na sjećanje, ali i na život.
Svih svetih — više o značenju
Crkvena liturgija naglašava da ovaj blagdan nije usredotočen na smrt. Naprotiv, u središtu je život i nada u vječnost. Bog poziva sve ljude u zajedništvo svoje ljubavi. Zbog toga su sveci i svjedoci vjere uzor kršćanskog života.
Povijesno porijeklo i razvoj štovanja
Već u židovskoj tradiciji postojala je sklonost štovanju pravednika. S kršćanstvom se dan smrti mučenika počeo smatrati “nebeskim rođenjem”. U ranoj Crkvi slavili su se mučenici. Kasnije su se štovali i asketi, posvećene djevice i biskupi. Postupak kanonizacije dobiva oblik tek od 10. stoljeća.
Što danas čini blagdan posebnim
Danas su običaji jasni i vidljivi. Ljudi uređuju grobove, donose cvijeće i pale svijeće. Osim toga, svećenici škrope grobove blagoslovljenom vodom. U gradovima poput Zagreba, već ujutro na grobljima vlada ozbiljna i dostojanstvena atmosfera. Mirogoj i drugi veliki memorijalni prostori tada budu ispunjeni sjećanjem i molitvom.
Dušni dan — dan molitve za pokojne
Dan nakon Svih svetih slavimo Dušni dan. Tada se posebno moli za sve preminule. To je vrijeme za tihe molitve i misli. U crkvama se održavaju mise i prigodni obredi. Tako su oba dana skladno povezana: prvo se slavi zajedništvo svetih, pa se potom moli za one koji su preminuli.
Tradicija i poruka za suvremeni život
Blagdan Svih svetih nosi poruku nade. Iako postoji tuga, slavlje ističe život koji nastavlja. Zato kod obitelji i zajednica današnje tog blagdana nema mjesta samo za žalost. Umjesto toga, to je trenutak razmišljanja o vrijednostima: ljubavi, solidarnosti i uspomeni.
