Bolovanje u Njemačkoj jedno je od temeljnih prava zaposlenih, ali i jedno od područja koje radnicima često stvara nesigurnost. Mnogi tek nakon prve duže bolesti shvate da puna plaća ne traje neograničeno i da se pravila mijenjaju nakon određenog vremena. Razumijevanje sustava ključno je kako bi se izbjegli financijski problemi tijekom bolovanja.
Tko ima pravo na bolovanje u Njemačkoj
Pravo na bolovanje imaju svi zaposleni radnici koji su uključeni u sustav obveznog zdravstvenog osiguranja. To se odnosi na radnike na neodređeno i određeno vrijeme, kao i na one s punim ili skraćenim radnim vremenom. Kod mini-jobova i samozaposlenih pravila ovise o vrsti osiguranja i ugovoru koji je sklopljen.
Tko plaća bolovanje i koliko dugo
U prvih šest tjedana neprekidnog bolovanja plaću isplaćuje poslodavac. U tom razdoblju radnik prima punu plaću, kao da normalno radi. Ovo pravilo vrijedi samo ako je riječ o istoj dijagnozi i istom zdravstvenom problemu.
Nakon isteka šest tjedana isplatu preuzima zdravstveno osiguranje. Tada započinje isplata Krankengelda, koji je niži od redovne plaće i predstavlja financijski prijelazni oblik potpore tijekom duže bolesti.
Koliki je iznos Krankengelda
Krankengeld u pravilu iznosi oko sedamdeset posto bruto plaće, ali ne više od devedeset posto neto plaće. U praksi to znači da većina radnika prima osjetno manji iznos nego dok su bili na redovnoj plaći. Posebno su pogođeni radnici s višim primanjima, jer postoji zakonski gornji limit isplate.
Koliko dugo se može primati Krankengeld
Krankengeld se može primati najviše sedamdeset i osam tjedana unutar razdoblja od tri godine za istu bolest. U taj period ubraja se i prvih šest tjedana koje je plaćao poslodavac. Nakon isteka tog razdoblja razmatraju se druge opcije, poput rehabilitacije, povratka na posao uz prilagodbe ili prelaska na druga socijalna prava.
Obveze radnika tijekom bolovanja
Radnik je dužan odmah obavijestiti poslodavca o bolovanju te pravovremeno dostaviti liječničku potvrdu. Ako se bolovanje produžuje, potvrda se mora redovito obnavljati. Kašnjenje u prijavi ili prekid dokumentacije može dovesti do gubitka prava na isplatu.
Bolovanje i godišnji odmor
Dani provedeni na bolovanju ne računaju se kao godišnji odmor. Ako se radnik razboli tijekom odmora i ima liječničku potvrdu, ti dani se mogu naknadno iskoristiti. Ovo je pravo često zanemareno, iako može imati velik praktični značaj.
Najčešće pogreške koje radnici rade
Najčešća pogreška je pretpostavka da puna plaća traje cijelo vrijeme bolovanja. Također se često zanemaruje važnost pravovremene dokumentacije i komunikacije s poslodavcem i zdravstvenim osiguranjem. Kod dužih bolovanja mnogi radnici tek kasno shvate koliki je pad primanja.
Kako se financijski pripremiti za duže bolovanje
Radnici koji žele dodatnu sigurnost često ugovaraju dopunsko osiguranje koje nadoknađuje razliku između plaće i Krankengelda. Također je važno razumjeti vezu između bolovanja, obračuna plaće i porezne klase, jer svi ti elementi zajedno utječu na konačni iznos koji radnik prima.
Bolovanje u Njemačkoj nije izolirano pravo, već dio šireg sustava radnih i socijalnih prava. Razumijevanje tog sustava omogućuje sigurnije planiranje i manji financijski stres u slučaju bolesti.
