U brazilskom Sao Paulu započeo je 8. Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike. Na skupu su zajednice iz Kolumbije, Argentine i Čilea ponudile domaćinstvo za idući susret, koji će se održati u studenom 2026. ili veljači 2027. godine.
Tri grada su kandidati: kolumbijska Cartagena, argentinski Rosario i čileanska Antofagasta. Odluka o domaćinstvu bit će donesena u dogovoru s hrvatskim institucijama i organizacijama iseljenika.
Kolumbijska zajednica želi premijeru
Kolumbija dosad nikada nije ugostila ovakav događaj. Hrvatska zajednica u toj zemlji ponovno se aktivirala tek 2018., kada je otvoren počasni konzulat. Tada je registrirano između 2.000 i 2.500 osoba hrvatskog porijekla, dok se procjene penju i do 5.800.
Angela Sankovich Ramirez, izvršna direktorica Kolumbijsko-hrvatske gospodarske komore, predložila je Cartagenu de Indias kao domaćina. Taj grad na obali Karipskog mora sa starim utvrđenim centrom podsjeća je na Dubrovnik.
„Razgovarat ćemo o domaćinstvu pa ćemo vidjeti što će biti“, izjavila je Sankovich Ramirez, najavivši sastanak 18. rujna u Zagrebu u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske. Taj ured već godinama financijski podupire organizaciju susreta dijaspore.
Ako Cartagena dobije zeleno svjetlo, skup bi bio održan u veljači 2027. godine. To bi dalo dovoljno vremena zajednici da pripremi zahtjevan događaj.
Prednosti i izazovi Cartagene
Ideja o Cartageni izazvala je različite reakcije. Neki članovi dijaspore ističu da bi bilo atraktivno prvi put održati skup u Kolumbiji. Drugi, međutim, upozoravaju na visoke troškove puta za Hrvate iz južnih dijelova Argentine i Čilea.
Uz to, Ministarstvo vanjskih poslova u svojim preporukama navodi da putovanja u Kolumbiju, osim onih nužnih, treba izbjegavati. To može utjecati na konačnu odluku.
Rosario i Antofagasta kao iskusne opcije
Za razliku od Kolumbije, hrvatske zajednice u Rosariju i Antofagasti imaju dugu tradiciju i razvijenu infrastrukturu. One su već pokazale sposobnost organiziranja velikih okupljanja.
U slučaju da Rosario ili Antofagasta preuzmu domaćinstvo, susret bi se mogao održati ranije, već u studenom 2026. godine. Time bi se nastavila praksa koju su uspostavili dosadašnji domaćini.
Povezivanje dijaspore i domovine
Susreti hrvatske dijaspore Južne Amerike imaju važnu ulogu. Osim što okupljaju Hrvate i njihove potomke, oni pružaju priliku da se zajednice povežu s institucijama u Hrvatskoj.
Na tim događajima iseljenici predstavljaju svoje izazove i prijedloge za suradnju, dok Hrvatska nudi informacije o povratku, zapošljavanju, obrazovanju i stjecanju državljanstva.
„Ovakvi susreti su nam jako korisni“, rekao je prošle godine Frano Matušić, državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova. „Čujemo što iseljenike muči i što očekuju od Hrvatske, bilo u vezi povratka, bilo olakšavanja života u Južnoj Americi.“
Skupovi od Lime do Sao Paula
Prvi susret održan je 2015. godine u Limi, u Peruu. Nakon toga domaćini su bili Santa Cruz (Bolivija), Santiago (Čile), Guayaquil (Ekvador), Buenos Aires (Argentina), Asuncion (Paragvaj), Montevideo (Urugvaj) i, posljednji, Sao Paulo u Brazilu.
Sljedeći skup, bez obzira na to bude li u Cartageni, Rosariju ili Antofagasti, obilježit će novo poglavlje povezivanja hrvatske dijaspore u Južnoj Americi s domovinom.
