Većina Nijemaca i dalje vjeruje u demokraciju, ali zabrinutost zbog rasta desnog ekstremizma nikada nije bila veća. Novo istraživanje Zaklade Friedrich Ebert otkriva kontrastnu sliku: dok je otvoreni ekstremizam u padu, nepovjerenje prema institucijama i porast autoritarnih stavova – osobito među mladima – predstavljaju ozbiljan izazov.
Demokratska većina, ali zabrinutost raste
Njemačka javnost danas je, prema istraživanju, uglavnom demokratski orijentirana. Čak 70 posto ispitanika smatra porast desnog ekstremizma prijetećim, iako podaci pokazuju da je udio ekstremistički nastrojenih građana pao na svega tri posto. To je najmanje u posljednjih dvadeset godina.
„Centar društva se stabilizira, ali napetost unutar njega raste“, kaže Andreas Zick, voditelj Instituta za istraživanje sukoba i nasilja na Sveučilištu u Bielfeldu. On je i autor tzv. Studije centra, koja redovito analizira stavove njemačke srednje klase prema demokraciji, populizmu i ekstremizmu.
Studija obuhvaća više od dvije tisuće ispitanika različitih dobi, obrazovanja i podrijetla, a cilj joj je biti „seizmograf društva“ – sustav ranog upozorenja na antidemokratske trendove.
Srednja klasa kao zaštitni zid
Srednja klasa, temelj svake moderne demokracije, prema istraživanju ostaje glavni branik protiv ekstremizma. Međutim, istovremeno raste osjećaj frustracije i nepovjerenja prema institucijama, političkim elitama i medijima.
„Mnogi ispitanici smatraju da se demokracija ne brani dovoljno aktivno, pa gube vjeru u njezinu otpornost“, upozorava Zick. Taj gubitak povjerenja posebno je izražen kod mlađih generacija i u istočnim dijelovima zemlje, gdje su društvene nejednakosti izraženije.
Unatoč predrasudama, istraživanje pokazuje da su ekstremistički svjetonazori češći na zapadu zemlje, dok su ksenofobni stavovi – iako prisutni – na istoku više povezani s ekonomskom nesigurnošću nego s ideološkom mržnjom.
AfD i moć digitalnih platformi
Uspon stranke Alternativa za Njemačku (AfD) i njezin utjecaj na političku klimu sve više zabrinjava stručnjake. AfD vješto koristi društvene mreže i populističku retoriku kako bi polarizirala društvo.
Tehnološki milijarderi poput Elona Muska, koji su javno iskazali simpatije prema AfD-u, dodatno pojačavaju medijsku vidljivost stranke. „To je novo digitalno oružje – algoritmi koji guraju poruke straha i nepovjerenja“, kaže Zick.
Slike koje društvenim mrežama kruže, često generirane umjetnom inteligencijom, prikazuju Njemačku kao zemlju na rubu kaosa. Znanstvenici upozoravaju da takva vizualna manipulacija potiče osjećaj nesigurnosti i gura građane prema radikalnim političkim opcijama.
Siva zona između demokracije i ekstremizma
Zick u istraživanju spominje i „sivu zonu“ – sve veći broj građana koji se ne izjašnjavaju kao ekstremisti, ali pokazuju sklonost autoritarnim, rasističkim ili mizantropskim stavovima.
„Ti ljudi nisu nužno ekstremisti, ali su otvoreni prema populizmu i odbacuju temeljna načela demokracije“, kaže Zick. U toj skupini raste i podrška ideji „jakog vođe“ koji donosi odluke umjesto institucija – što je, prema istraživačima, znak dublje krize povjerenja.
Mladi i opasna privlačnost autoriteta
Najalarmantniji dio istraživanja odnosi se na mlade. Desničarski ekstremizam i autoritarni stavovi znatno su rašireniji među mlađim generacijama nego među starijima.
„Što je osoba mlađa, to je sklonija ekstremnijem razmišljanju“, ističe sociolog Nico Mokros, suurednik studije. Mladi ispitanici sve češće izražavaju simpatije prema idejama iz nacističke ideologije – diktaturi, antisemitizmu i nacionalnom identitetu kao apsolutnoj vrijednosti.
Mokros upozorava da takav svjetonazor proizlazi iz frustracije i osjećaja nemoći. „Mladi osjećaju da nemaju kontrolu nad vlastitim životima, pa se okreću autoritarnim vođama koji im nude jednostavna rješenja“, kaže.
Takvi trendovi već su vidljivi na ulicama. Neonacistički prosvjedi, poput onih pod sloganom Njemačka mladež naprijed, sve su češći, a sudionici su uglavnom tinejdžeri i studenti. Simbolika, zastave i slogani podsjećaju na najmračnija razdoblja njemačke povijesti.
Društvo između straha i otpora
Iako većina Nijemaca i dalje brani demokratske vrijednosti, istraživanje jasno pokazuje da društvo prolazi kroz fazu nesigurnosti.
„Centar je napet, ali nije slomljen“, kaže Zick. Ključno je, ističe, da se glas razuma – onaj demokratske većine – češće i glasnije čuje u javnom prostoru.
Stručnjaci upozoravaju da prepuštanje javne debate ekstremnim glasovima stvara dojam da su oni dominantni, iako su u stvarnosti u manjini. Upravo zato, poruka studije je jasna: demokracija mora biti vidljiva, a centar društva aktivan i prisutan.
