Hrvati u Peruu proslavit će Uskrs u lokalnoj udruzi “Dubrovnik” bojanjem jaja, zajedničkim ručkom, tradicionalnim tucanjem pisanica i dječjim natječajem za najljepše oslikano jaje jer žele sačuvati običaje iz Hrvatske.
“Dođite sudjelovati u jednom drugačijem popodnevu, punom smijeha, krativnosti i tradicije”, stoji u pozivu udruge Dubrovnik u glavnom peruanskom gradu Limi. U subotu popodne će se okupiti na bojanju jaja kako bi na tradicionalni hrvatski način dočekali Usrks u nedjelju.
“Svako obojano jaje bit će mali simbol ljubavi, brižnosti i povezanosti s našim hrvatskim korijenima”, priopćila je udruga.
Hrvati se u toj južnoameričkoj zemlji svake godine okupljanju na ručku slaveći Uskrs na isti način kao što su to stoljećima radili njihovi preci.
Djeca u dobi do deset godina natjecat će se za najljepše obojano jaje, a također su za njih predviđene i druge igre
“Hrvatska udruga Dubrovnik je tvoj drugi dom”, poručila je zajednica Hrvata.
U Peruu, zemlji sa 34,8 milijuna stanovnika, živi oko 6.000 Hrvata i njihovih potomaka, podatak je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Istraživanje hrvatske počasne konzulice Ane Maríje Kuljevan pokazuje međutim da ih je puno više.
Peru je prva južnoamerička država u koju su došli Hrvati u 16. stoljeću. Dubrovački vlastelin Basilije Basiljević je 1573. godine poput tisuća drugih Europljana odlučio okušati poslovnu sreću u zemljama Južne Amerike.
Zaputio se u Peru privučen legendom o El Doradu, starom gradu Inka punom tajni i bogatstva. U Cuscu, prijestolnici Inka, osvajači su izgradili 28 crkava, a jedna od njih je bila i crkva svetog Vlaha koju su gradili hrvatski mornari i Basiljević. Kasnije su iz dubrovačkog kraja stigle i obitelji Divočići i Škrabonje te drugi doseljenici.
Hrvati su u većem broju pristizali u Peru u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća. Bili su to uglavnom Dubrovčani, te nešto rjeđe ljudi iz drugih krajeva Dalmacije i primorja.
Krajem 19. stoljeća cvjetao je posao s izvozom prirodnog guano gnojiva pa su se u tome okušali neki hrvatski iseljenici. Oslobađanjem od kolonijalne vlasti i uspostavom Republike Peru, država pokreće rudarstvo pa je to potaknulo Hrvate da se zapute u planine Ande i počnu s eksploatacijom bakra, zlata i srebra.
Hrvati, većinom iz dubrovačkog kraja, krajem 19. stoljeća su u andskom naselju Cerro de Pasco postali značajna kolonija stranaca.
Manji broj Hrvata doselio se poslije Prvog svjetskog rata. Nakon Drugog svjetskog rata u Peru je 1948. stigla skupina od oko 1000 hrvatskih političkih emigranata iz svih krajeva Hrvatske.
