Na prostorima bivše Jugoslavije, alkohol ima snažnu kulturnu prisutnost. Od rakije na slavama do vina na obiteljskim ručkovima, alkohol nije samo društveno prihvaćen – često je i očekivan. Iako se zemlje regije dijele sličnim povijesnim i društvenim kontekstom, obrasci konzumacije alkohola znatno variraju.
Hrvatska: Statistički umjereno, stvarnost drugačija
Prema službenim podacima, prosječan građanin Hrvatske godišnje konzumira 8,7 litara čistog alkohola, što je ispod europskog prosjeka. Međutim, ta brojka ne uključuje domaću proizvodnju koja je još uvijek vrlo prisutna, posebno u ruralnim krajevima. Kada se uračuna i tzv. „sivo tržište“, ukupna konzumacija raste značajno, a problem alkoholizma ostaje nedovoljno adresiran.
Srbija: Visoka konzumacija, niska svijest
Srbija je među vodećim zemljama Europe po količini konzumiranog alkohola, s prosjekom od oko 9 litara godišnje po stanovniku. Alkohol je duboko integriran u svakodnevni život i često se percipira kao dio tradicije, a ne kao potencijalna prijetnja zdravlju. Prevencija i edukacija su rijetke, a društvena tolerancija iznimno visoka.
Bosna i Hercegovina: Rast potrošnje i sve veći rizici
U Bosni i Hercegovini zabilježen je porast konzumacije alkohola – s 5,7 litara 2010. godine na više od 6 litara 2019. godine. U isto vrijeme, raste i broj onih koji konzumiraju veće količine u kratkom vremenu. Alkohol sve češće postaje način bijega od svakodnevnih problema, a sustavni odgovori i dalje izostaju.
Crna Gora: Domaća rakija i neregulirano tržište
Crnogorska kultura ispijanja alkohola snažno je povezana s domaćim proizvodima, ponajviše rakijom. Iako nema službenih, redovito ažuriranih podataka, sve dostupne procjene ukazuju na visoku stopu konzumacije. U društvu se rijetko problematizira prekomjerno pijenje, a institucionalna prevencija gotovo da ne postoji.
Sjeverna Makedonija: Najniže brojke, ali ne i bez rizika
Sjeverna Makedonija ističe se kao zemlja s najmanjom konzumacijom alkohola u regiji, s prosjekom od 6,4 litara godišnje po stanovniku. Taj podatak dijelom je rezultat veće prisutnosti muslimanske populacije, ali i nešto manje društvene prisutnosti alkohola. Ipak, i ovdje su prisutni rizici povezani s mladima i dostupnošću alkohola.
Slovenija: Alkohol i među djecom
U Sloveniji je alkohol među adolescentima zabrinjavajuće prisutan. Prema dostupnim podacima, oko 40% djece prvi put proba alkohol prije 13. godine, a gotovo 75% mladih prvo iskustvo s alkoholom ima unutar obitelji. Problem se ne zaustavlja na mladima – i odrasla populacija bilježi visoke stope konzumacije.
