Prema Vladinoj Uredbi o ljetnom računanju vremena, u 2025. ljetno računanje vremena počinje 30. ožujka. Trajat će do 26. listopada.
Utjecaj na potrošnju struje i pravila za vozače
Prelaskom na ljetno vrijeme, električna energija potrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi. Struja potrošena između 22 i 8 sati bit će obračunata prema nižoj tarifi, navodi HEP.
Vozači automobila još kratko će trebati paliti dnevna svjetla. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, svjetla su obvezna od 1. studenoga do 31. ožujka.
Više svjetla, ali i moguć poremećaj sna
Ljetno računanje vremena omogućuje više danjeg svjetla. To može smanjiti izdatke za električnu energiju. Međutim, stručnjaci upozoravaju da gubitak jednog sata sna kod nekih ljudi izaziva poremećaje spavanja, posebno u prvim danima. Mogu se javiti i druge zdravstvene tegobe.
EU još bez dogovora o ukidanju pomicanja sata
Europska komisija je prije nekoliko godina predložila ukidanje sezonskog pomicanja sata. Međutim, države članice o tome se još nisu usuglasile. Čini se da ni u dogledno vrijeme neće biti dogovora.
Odluka o tome hoće li neka država trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena ovisi o zemljopisnom položaju. Iako ima nedostataka, sezonsko pomicanje sata i dalje se smatra najboljim kompromisom.
Povijest prijedloga ljetnog vremena
Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi je predložio Benjamin Franklin 1784. godine. Bio je poznat po tome da je volio duže spavati. Ideju je zapravo iznio u šali. Ipak, o toj se mogućnosti raspravlja već više od dva stoljeća.
Europska unija standardizirala je pravila o ljetnom računanju vremena 1996. godine. Od tada se promjena vremena provodi u svim državama članicama, osim prekomorskih teritorija. To se odnosi na oko 512 milijuna građana EU-a, kao i na milijune ljudi u drugim europskim zemljama.
