U Njemačkoj je 2025. godine živjelo oko 21,8 milijuna ljudi s useljeničkom pozadinom, što čini više od četvrtine ukupnog stanovništva. Pokazuju to najnoviji podaci njemačkog statističkog ureda Destatis, koji potvrđuju nastavak dugoročnog trenda rasta.
U odnosu na godinu ranije, udio ove populacije porastao je na 26,3 posto, što je povećanje od 0,5 postotnih bodova. Riječ je o osobama koje su se same doselile u Njemačku ili su rođene kao djeca dvoje roditelja koji su doselili nakon 1950. godine.
Rast koji traje dva desetljeća
Broj ljudi s useljeničkom pozadinom u Njemačkoj porastao je s 13 milijuna u 2005. godini na današnjih 21,8 milijuna. To predstavlja rast od čak 67 posto u samo dvadeset godina.
Od tog broja, oko dvije trećine čine osobe koje su se same doselile, dok preostalu trećinu čine njihova djeca rođena u Njemačkoj. U isto vrijeme, broj stanovnika bez useljeničke pozadine smanjio se na 56,8 milijuna.
Bez tog rasta, ukupna populacija Njemačke bi se znatno brže smanjivala, što dodatno naglašava demografsku važnost migracija.
Najviše doseljenih iz pet zemalja
Od ukupno 16,4 milijuna doseljenih osoba u Njemačkoj, čak 39 posto dolazi iz samo pet zemalja: Poljske, Turske, Ukrajine, Rusije i Sirije.
Broj doseljenih u 2025. godini porastao je za 281.000 osoba u odnosu na prethodnu godinu, ali taj rast je znatno sporiji nego u razdoblju od 2021. do 2024., kada su godišnja povećanja bila višestruko veća.
Mlađa populacija s drugačijom strukturom
Stanovništvo s useljeničkom pozadinom značajno je mlađe od ostatka populacije. Prosječna dob iznosi 38,2 godine, dok je kod osoba bez migrantskog podrijetla čak 47,6 godina.
U dobnoj skupini od 25 do 34 godine, više od trećine ljudi ima useljeničku pozadinu. Nasuprot tome, među starijima od 65 godina taj udio iznosi svega 14 posto.
Ovi podaci pokazuju da migracije značajno utječu na demografsku strukturu zemlje, posebno u kontekstu starenja stanovništva.
Obrazovanje: visoko, ali neujednačeno
Kod mladih doseljenih osoba u dobi od 25 do 34 godine, oko 33 posto ima akademsku diplomu, što je gotovo jednako kao u ukupnoj populaciji iste dobi.
Međutim, razlike su vidljive u strukovnom obrazovanju. Čak 36 posto mladih doseljenika nema nikakav stručni ili obrazovni završetak i ne nalazi se u sustavu obrazovanja. U ukupnoj populaciji taj udio iznosi 17 posto.
Istovremeno, udio onih s završenim strukovnim obrazovanjem znatno je niži među doseljenima – 27 posto u usporedbi s 46 posto u ukupnoj populaciji.
Ovi podaci ukazuju na izazove u integraciji na tržište rada, ali i na potencijal koji postoji u visokoobrazovanom dijelu migrantske populacije.
Njemačka se mijenja – brojke to potvrđuju
Podaci Destatisa jasno pokazuju da se Njemačka demografski mijenja. Više od četvrtine stanovništva danas ima useljeničku pozadinu, a taj udio kontinuirano raste.
Istodobno, razlike u obrazovanju i integraciji ostaju ključna tema za budućnost tržišta rada i društva u cjelini.
