Minhenska sigurnosna konferencija 2026. počinje ovoga vikenda u ozračju napetih odnosa između europskih saveznika i administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Očekuje se dolazak šezdesetak svjetskih čelnika, dok se rasprave već unaprijed oblikuju oko pitanja budućnosti transatlantskog partnerstva i sve glasnijih poziva na stratešku autonomiju Europe.
Skup u Münchenu održava se u trenutku kada se unutar NATO-a otvaraju ozbiljne političke pukotine. Europske vlade pokušavaju uskladiti potrebu za jačanjem vlastite obrambene sposobnosti s očuvanjem dugogodišnjeg savezništva sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Ton konferencije obilježile napetosti s Washingtonom
Bavarska prijestolnica još pamti prošlogodišnji govor američkog potpredsjednika JD Vancea, koji je optužio europske zemlje za gušenje demokracije i popustljivost prema migracijama. Taj je nastup tada označen kao signal ozbiljnih neslaganja unutar zapadnog bloka.
Dodatnu težinu ovogodišnjem skupu daje godišnje izvješće organizatora, u kojem se Trumpove politike opisuju kao destabilizirajuće za međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata.
Najveću krizu unutar NATO-a od njegova osnutka 1949. izazvala je nedavna Trumpova prijetnja uvođenjem carina europskim zemljama. Povod je bio spor oko mogućnosti da Sjedinjene Države, radi nacionalne sigurnosti, preuzmu kontrolu nad Grenlandom, autonomnim teritorijem u sastavu Danske. Iako je američki predsjednik kasnije ublažio retoriku i isključio vojnu opciju, političke posljedice ostale su vidljive.
Američku administraciju u Münchenu će ove godine predstavljati državni tajnik Marco Rubio. Smatra se umjerenijim od Vancea, ali i čvrstim zagovornikom politike „Amerike na prvom mjestu“.
Europski čelnici traže ravnotežu
Kada započnu prvi govori u hotelu Bayerischer Hof, očekuje se da će europski lideri naglasiti spremnost na smanjenje ovisnosti o američkom sigurnosnom kišobranu. Istodobno će nastojati podsjetiti Washington da snažno transatlantsko partnerstvo i dalje odgovara interesima Sjedinjenih Država.
Među sudionicima su francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, britanski premijer Keir Starmer, danska premijerka Mette Frederiksen te poljski premijer Donald Tusk, uz vodeće dužnosnike Europske unije i NATO-a.
Na konferenciju dolazi i hrvatski premijer Andrej Plenković. Na marginama skupa predviđeni su brojni bilateralni susreti, među kojima i sastanak s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom.
Globalni poredak, Kina i rat u Ukrajini
Osim europske sigurnosti i budućnosti transatlantskih odnosa, raspravljat će se o konkurentskim vizijama globalnog poretka te ulozi Kine u međunarodnim odnosima. Posebno mjesto u raspravama imat će i regionalni sukobi, prije svega rat u Ukrajini.
Očekuje se više od tisuću sudionika iz 115 zemalja. Među njima su ministri vanjskih poslova i obrane, generali, diplomati, parlamentarci te stručnjaci za međunarodnu politiku i sigurnost.
Tradicionalni skup, koji se održava od 1963. godine, osiguravat će oko 5000 policajaca, uz potporu snaga iz drugih njemačkih pokrajina. Bavarska prijestolnica tako ponovno postaje središte globalnih sigurnosnih rasprava, ali i ogledalo trenutačnih napetosti unutar zapadnog savezništva.
