Njemačka je najavila kako će prema Dublinskoj uredbi deportirati 16.000 migranata u Hrvatsku. Prema europskim pravilima, migranti se vraćaju u zemlju ulaska u EU, što je u ovom slučaju Hrvatska. Njemačke vlasti ističu da je cilj ovih mjera rasteretiti svoj azilni sustav, koji se nalazi pod velikim pritiskom zbog priljeva migranata.
Migranti o kojima je riječ registrirani su u Hrvatskoj prilikom ulaska na teritorij Europske unije, što prema pravilima znači da Hrvatska preuzima odgovornost za njihov azilni proces.
Što predviđa Dublinska uredba?
Dublinska uredba regulira kako se azilni postupci odvijaju unutar EU-a, osiguravajući da svaka osoba podnese zahtjev za azil samo u jednoj državi članici. Ako migrant putuje dalje, zemlja u kojoj je prvotno registriran ima pravo i obavezu preuzeti ga natrag.
Hrvatska se već duže vrijeme nalazi na glavnoj ruti migranata kroz Balkan, što dodatno opterećuje njene resurse. Povratak 16.000 migranata znači povećani pritisak na smještajne kapacitete i administraciju, ali i na lokalne zajednice koje ih moraju prihvatiti.
Kapaciteti i izazovi za Hrvatsku
Hrvatska već sada ima ograničene kapacitete za smještaj migranata. Većina postojećih centara gotovo je popunjena, što otvara pitanje gdje će biti smješteni deportirani migranti. Hrvatska vlada tvrdi kako će poštivati sve međunarodne obaveze, ali i ističe da Europska unija mora pružiti veću podršku.
Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske naglašava da će proces povratka biti organiziran u skladu s europskim zakonima i humanitarnim standardima. Međutim, organizacije za ljudska prava upozoravaju na rizike. Zabrinjava ih mogućnost da se migranti suoče s nehumanim uvjetima ili ponovno pokušaju ilegalno prijeći granicu.
Kritike organizacija za ljudska prava
Organizacije poput Human Rights Watcha kritiziraju ovakvu praksu, tvrdeći da deportacije često ignoriraju stvarne potrebe i rizike s kojima se migranti suočavaju. Mnogi migranti dolaze iz ratom pogođenih područja ili bijede, a povratak u Hrvatsku za njih često znači nastavak nesigurnosti.
Njemačka vlada, s druge strane, tvrdi da strože kontrole i deportacije trebaju poslužiti kao poruka kako ne postoji otvoreni prolaz za one koji ne ispunjavaju uvjete za azil.
Šira slika migracija u EU
Pitanje migracija ostaje jedno od najvažnijih izazova za Europsku uniju. Dok Njemačka i druge zemlje središnje i zapadne Europe nastoje smanjiti pritisak na svoje sustave azila, zemlje poput Hrvatske i Italije, koje su prve na migrantskim rutama, suočavaju se s ogromnim izazovima.
Dublinska uredba često se kritizira zbog nejednakog opterećenja koje stavlja na države članice na vanjskim granicama EU-a. Hrvatska, kao članica EU-a, pokušava balansirati između poštivanja europskih pravila i zaštite svojih nacionalnih interesa.
Odgovori