Njemačka vlada nenamjenski troši milijarde: 95% posebnog fonda nije završilo u investicijama

Gradilište ispred Bundestaga s novcem na barijeri kao simbol nenamjenskog trošenja sredstava
Bartol Lukačević avatar

Njemačka vlada nenamjenski troši milijarde iz posebnog fonda koji je trebao biti ključan alat za ulaganja u infrastrukturu i klimatske projekte. Umjesto toga, većina tog novca završava u pokrivanju proračunskih manjkova, upozorava minhenski Ifo institut.

Novac uzet za razvoj, ali bez stvarnog učinka

Prema analizi ekonomista, čak 95 posto sredstava iz tzv. “Sondervermögen” fonda u 2025. godini nije iskorišteno za planirane investicije. Riječ je o kreditu od 24,3 milijarde eura koji je država uzela uz obrazloženje da će potaknuti razvoj i modernizaciju.

Podaci pokazuju da su stvarne investicije porasle tek minimalno. Ukupna ulaganja države povećana su za svega 1,3 milijarde eura u odnosu na prethodnu godinu, što jasno upućuje na to da dodatni dug nije pretvoren u konkretne projekte.

Prebacivanje stavki unutar proračuna

Ekonomisti objašnjavaju da se radi o preusmjeravanju sredstava. Država se zadužuje kroz poseban fond, dok istodobno smanjuje ulaganja u redovnom proračunu. Time se na papiru stvara dojam dodatnih investicija, iako ukupna razina ulaganja ostaje gotovo ista.

Autorica analize Emilie Höslinger ističe da su pojedine stavke, posebno u prometnom sektoru, premještene iz osnovnog proračuna u fond financiran dugom. Takav pristup znači da se formalno bilježe nova ulaganja, iako se u stvarnosti radi o promjeni izvora financiranja.

Kritike ekonomista i središnje banke

Predsjednik Ifo instituta Clemens Fuest upozorio je da takva praksa predstavlja ozbiljan problem. Prema njegovim riječima, sredstva koja bi trebala služiti razvoju koriste se za pokrivanje postojećih obveza.

Slične kritike ranije je iznijela i njemačka središnja banka, koja je također upozorila da značajan dio novih zaduženja ne završava u investicijama.

Složena struktura otežava kontrolu

Dodatni problem predstavlja složena konstrukcija samog fonda. Ekonomisti upozoravaju da takav model otežava praćenje trošenja novca i procjenu njegove učinkovitosti.

Zbog toga je sve teže jasno utvrditi gdje sredstva završavaju i koliki je njihov stvarni učinak na gospodarstvo.

Minimalan rast ulaganja unatoč velikom dugu

Ukupna državna ulaganja u 2024. iznosila su 68,6 milijardi eura, dok su u 2025. porasla na 69,9 milijardi. Razlika je, unatoč značajnom zaduženju, ostala minimalna.

Takav odnos između duga i investicija dodatno potvrđuje zaključak da fond nije ostvario svoju osnovnu svrhu i otvara pitanje dugoročne održivosti javnih financija u Njemačkoj.

Logo Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
  • Riester mirovina u Njemačkoj: kako osigurati dodatak na buduću mirovinu uz pomoć države

    Riester mirovina u Njemačkoj: kako osigurati dodatak na buduću mirovinu uz pomoć države

  • Brzi krediti u Njemačkoj: što sve treba znati i kome se naši najradije obraćaju

    Brzi krediti u Njemačkoj: što sve treba znati i kome se naši najradije obraćaju

  • HANDYSHOP AUGUSTENSTRAßE: Najkraći put do mobitela i interneta

    HANDYSHOP AUGUSTENSTRAßE: Najkraći put do mobitela i interneta

  • POVRAT POREZA U NJEMAČKOJ: Karolina Čumorić

    POVRAT POREZA U NJEMAČKOJ: Karolina Čumorić