Mladi Europljani u dobi od 15 do 29 godina sve češće odlaze studirati ili raditi izvan zemlje u kojoj su rođeni. No, umjesto bezbrižnih avantura, njihov odlazak uglavnom je motiviran ekonomskim razlozima i nedostatkom prilika, piše Europska novinska redakcija (ENR) u kojoj je i Hina. Prema podacima Eurostata iz 2023., 14,2 % mladih u dobi od 15 do 29 godina rođeno je izvan zemlje u kojoj trenutačno borave, dok je 11,9 % živjelo u zemlji u kojoj nemaju državljanstvo. Glavni razlozi odlaska su ekonomske poteškoće, niske plaće i nedostatak karijernih mogućnosti.
Ekonomski faktori i odljev mozgova
Portugalski sociolog Rui Pena Pires ističe da su migracija mladih i odljev mozgova u njegovoj zemlji uzrokovani niskim plaćama i stambenom krizom. Prema portugalskim podacima, čak 30 % ljudi između 15 i 39 godina emigrira. Slični trendovi vidljivi su i u Sloveniji, gdje mladi kao glavne probleme navode nedostatak stambenog prostora, nesigurne ekonomske prilike i niske plaće. U 2023. godini, oko 1500 Slovenaca u dobi od 15 do 29 godina napustilo je zemlju.
U Italiji, više od 300.000 Talijana u dobi od 25 do 34 godine emigriralo je u posljednjih deset godina. Glavni razlozi su male plaće, neusklađenost tržišta rada i loša kvaliteta javnih usluga. Hrvatska je, iako je nakon ulaska u EU doživjela značajan val iseljavanja, posljednjih godina zabilježila usporavanje tog trenda. Ipak, od 2014. do 2023. godine, najveći broj iseljenih bio je u dobi od 20 do 39 godina. Prema ekonomistu Velimiru Šonji, ključ za zadržavanje mladih leži u gospodarskom rastu, što dokazuju primjeri Irske i Poljske.
Problemi u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini
Sjeverna Makedonija ima jednu od najviših stopa odljeva mozgova u svijetu. Prema Eurostatu, najmanje 200.000 ljudi emigriralo je u posljednja dva desetljeća, a glavni razlozi su korupcija, politička nestabilnost i ekonomske prilike. U Bosni i Hercegovini, 2023. godine službeno je 2777 osoba odjavilo prebivalište radi iseljenja, a istraživanje UNFPA pokazuje da gotovo četvrtina mladih ozbiljno razmišlja o trajnom odlasku iz zemlje.
EU programi i pokušaji rješavanja problema
Europska unija kroz programe poput Garancije za mlade i Erasmus+ nastoji potaknuti mobilnost i pružiti mladima prilike za obrazovanje, stažiranje i zapošljavanje. Ipak, stručnjaci upozoravaju da su nužne šire reforme tržišta rada i obrazovnog sustava kako bi se dugoročno smanjio odljev mladih.
Izazovi mladih migranata u EU
Preseljenje ne donosi uvijek poboljšanje situacije. Mladi izvan EU-a imaju veći rizik od siromaštva i nezaposlenosti. Također, suočavaju se s diskriminacijom i društvenim barijerama, a migracija ostaje vruća politička tema u cijeloj Europi. U Francuskoj, migracija iz Afrike postaje ključna tema. Prema istraživanju Arapskog barometra, čak 70 % mladih Tunišana želi emigrirati, a 41 % njih je nezaposleno unatoč visokom obrazovanju.
