Njemačka vlada suočava se s najdubljim padom povjerenja od početka mandata, a popularnost Friedricha Merza pala je na najnižu razinu otkako je postao kancelar. Najnovije istraživanje javnog mnijenja pokazuje da građani sve manje vjeruju u sposobnost vlade da riješi ključne probleme. Piše DW.
Rekordno nezadovoljstvo građana
Čak 84 posto građana nezadovoljno je radom savezne vlade. To je najviša razina nezadovoljstva od formiranja aktualne koalicije.
Razlog nije samo spor tempo reformi. Mnogi građani smatraju da vlada nema jasan smjer i da ključne odluke dolaze prekasno.
Pad podrške kancelaru i vladi
Pad povjerenja u vladu izravno se odražava i na popularnost Friedricha Merza.
Podrška kancelaru pala je na 21 posto, što je značajan pad u odnosu na prethodna mjerenja. Sličan trend bilježi i vicekancelar Lars Klingbeil, čija je podrška pala na 18 posto.
Obojica su tako dosegnula najniže razine popularnosti od stupanja na dužnost.
Stranački odnosi se mijenjaju
Pad popularnosti vladajućih stranaka sve je vidljiviji i u izbornim projekcijama.
CDU/CSU trenutno bi osvojio 26 posto glasova, dok SPD pada na svega 12 posto. Time se socijaldemokrati vraćaju na razine iz razdoblja svojih najslabijih rezultata.
Istodobno, AfD jača i dolazi na 25 posto potpore, čime se približava vodećim strankama.
Zeleni i Ljevica bilježe blagi rast, dok manje stranke ostaju ispod izbornog praga.
Gospodarstvo u središtu problema
Gospodarska situacija dodatno pogoršava percepciju vlade.
Nakon višegodišnje recesije i stagnacije, industrijska proizvodnja i dalje slabi. Sve više tvrtki razmatra preseljenje proizvodnje u inozemstvo.
Utjecaj globalnih sukoba dodatno povećava nesigurnost, posebno kroz rast cijena energije i inflacijske pritiske.
Čak 70 posto građana ne vjeruje da vlada ima učinkovite mjere za poboljšanje gospodarske situacije.
Podijeljeni stavovi o reformama
Vlada najavljuje niz reformi, no građani su oko njih podijeljeni.
Fleksibilnije zapošljavanje ima podršku dijela javnosti, ali značajan broj građana izražava zabrinutost zbog moguće nesigurnosti radnih mjesta.
S druge strane, ubrzano priznavanje inozemnih kvalifikacija ima široku podršku, jer se vidi kao način rješavanja nedostatka radne snage.
Porezi kao osjetljivo pitanje
Porezna politika ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja.
Velika većina građana protivi se povećanju PDV-a, dok dvije trećine smatra da je porezno opterećenje već sada previsoko.
Istodobno, postoji snažna podrška rasterećenju građana s nižim i srednjim prihodima, uz veće oporezivanje onih s višim primanjima.
Socijalni sustav pod pritiskom
Starenje stanovništva dodatno opterećuje mirovinski i zdravstveni sustav.
Sve manji broj radno aktivnih mora financirati rastući broj umirovljenika, što otvara pitanje dugoročne održivosti sustava.
Većina građana ne vjeruje da će vlada uspjeti provesti reforme koje bi osigurale stabilnost u budućnosti.
Njemačka se tako nalazi u trenutku kada političke odluke postaju ključne, a povjerenje građana sve slabije.
