Rast bolovanja u Njemačkoj postao je jedan od najvećih izazova za poslodavce i radnike. Broj dana bolovanja nikad nije bio viši, a izostanci pogađaju gotovo sve sektore, od zdravstva i logistike do proizvodnje, trgovine i obrazovanja. Za radnike iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine ovaj trend ima posebnu težinu jer mnogi rade upravo u sektorima koji bilježe najveći porast bolovanja.
Radni uvjeti, manjak osoblja i sve veći fizički i psihički pritisci dovode do toga da se radnici sve češće odlučuju ostati kod kuće. Poslodavci upozoravaju na velike organizacijske probleme, dok zdravstvene osiguravajuće kuće bilježe rekordne iznose isplaćenih naknada.
Zašto raste bolovanja u Njemačkoj
Rast bolovanja u Njemačkoj rezultat je kombinacije nekoliko važnih faktora. Prvi je promjena odnosa prema zdravlju. Nakon pandemije, radnici su oprezniji i češće ostaju kod kuće i kod blagih simptoma. Poslodavci to sve više podržavaju kako bi spriječili širenje bolesti.
Drugi čimbenik je mentalno zdravlje. Stres, izgaranje, anksioznost i depresija postali su među najčešćim razlozima bolovanja. Pritisak radnog vremena, manjak kolega i loša organizacija rada posebno pogađaju sektore poput zdravstva, logistike i proizvodnje.
Treći je starenje radne snage. Sve više radnika ima kronične zdravstvene probleme koji zahtijevaju češće ili duže izostanke s posla.
Sektori s najizraženijim rastom bolovanja
Rast bolovanja u Njemačkoj najvidljiviji je u sektorima koji su već godinama preopterećeni:
- zdravstvo i njega
- logistika i skladišta
- proizvodnja i montaža
- građevina
- socijalne službe i obrazovanje
- maloprodaja i ugostiteljstvo
Njegovatelji, medicinske sestre i logistički radnici najčešće prijavljuju iscrpljenost, ozljede i psihičke tegobe. U logistici je posebno izražen rast zbog naglog povećanja e-commerce tržišta.
Kako rast bolovanja pogađa poslodavce
Porast bolovanja u Njemačkoj stvara velike izazove poslodavcima. Nedostatak ljudi dovodi do:
- padova produktivnosti
- povećanja prekovremenog rada za preostalo osoblje
- kašnjenja u isporukama
- financijskih gubitaka
- zasićenja i frustracije među radnicima
Kompanije sve više ulažu u preventivne programe, zdravstvene benefite, fleksibilne smjene i podršku radnicima kako bi smanjile broj izostanaka.
Kako se situacija odražava na radnike iz dijaspore
Radnici iz Hrvatske, Srbije i BiH najčešće rade u sektorima s najtežim uvjetima rada. To znači:
- više fizičkog napora
- opasnost od ozljeda
- česte noćne i vikend smjene
- nedostatak osoblja
- brže iscrpljivanje
- veći rizik od psihičkog izgaranja
Zbog toga je rast bolovanja u Njemačkoj posebno izražen u dijaspori. Mnogi radnici priznaju da prvi put u životu koriste bolovanje jer jednostavno više ne mogu izdržati tempo.
Digitalno bolovanje (eAU) promijenilo statistiku
Od uvođenja elektroničkog bolovanja — eAU — statistike su postale preciznije. Više nema fizičkih potvrda ni kašnjenja. Liječnik podatke šalje direktno osiguranju i poslodavcu.
To znači da se danas vidi stvarno stanje, a mnoge kompanije priznaju da su tek sada shvatile razmjere problema.
Mentalno zdravlje na vrhu liste razloga
Sve veći udio bolovanja u Njemačkoj odnosi se na mentalne tegobe. Radnici iz dijaspore često oklijevaju otvoreno govoriti o problemima poput stresa ili depresije, ali liječnici sve češće savjetuju kraća bolovanja radi sprečavanja ozbiljnijeg izgaranja.
Kako radnici mogu reagirati na rast pritiska
Zbog porasta opterećenja i pritiska, radnici sve češće traže načine kako smanjiti rizik:
- rani odlazak liječniku
- korištenje bolovanja bez odgađanja
- prebacivanje u lakše sektore
- izbjegavanje prekovremenih
- bolja organizacija odmora
- promjena poslodavca kad je nužno
Sve više radnika traži stabilnije rasporede i poslove koji ne zahtijevaju pretjeran fizički napor.
Što poslodavci mijenjaju kako bi smanjili bolovanja
Velike kompanije uvode:
- bolju ergonomiju radnih mjesta
- fleksibilnije smjene
- zdravstvene programe
- sportske aktivnosti
- pristup psiholozima
- interne well-being programe
Cilj je smanjiti izostanke i stvoriti održiviju radnu kulturu.
