Bolnice u Berlinu suočavaju se s rastućim brojem ozbiljnih sigurnosnih incidenata – od kibernetičkih napada i preleta dronova do provala i podmetnutih požara. Prema upozorenjima struke, zdravstvene ustanove postaju sve privlačnije mete, ne samo kriminalnim skupinama nego i potencijalnim akterima hibridnog ratovanja.
Udruga berlinskih bolnica (BKG) govori o nizu „neobjašnjivih incidenata“ koji su posljednjih mjeseci zabilježeni u bolnicama i zdravstvenim ustanovama glavnog grada. Dio tih slučajeva, prema procjenama njemačkih sigurnosnih i obavještajnih službi, mogao bi imati političku pozadinu. Iz BKG-a poručuju da zaštita bolnica više ne može biti isključivo interna odgovornost zdravstvenog sustava, nego pitanje koje zahtijeva blisku suradnju s državnim sigurnosnim strukturama.Pise DW
Iz sigurnosnih razloga udruga ne navodi u kojim su se točno ustanovama incidenti dogodili. Ipak, upozorenje je jasno: bolnice moraju razviti učinkovitije mehanizme samozaštite kako bi odgovorile na „rastuću hibridnu prijetnju“.
Berlin ima više od 80 bolnica, među kojima i Charité, najveću sveučilišnu bolnicu u Europi, osnovanu još 1710. godine. Riječ je o ustanovi od ključne važnosti za zdravstveni sustav, ali i potencijalno osjetljivoj točki kada je riječ o sigurnosti.
Eksplozije, požari i kibernetički napadi
U studenome je snažna eksplozija teško oštetila bolnicu Vivantes, a svega nekoliko sati kasnije izbio je požar na ulazu u Charité. U oba slučaja pogođeni su odjeli za liječenje onkoloških pacijenata. Državna sigurnost pokrenula je istragu zbog sumnje na politički motiviranu paljevinu.
Tijekom ljeta zabilježeno je i šest odvojenih požara u podrumima bolnice Bundeswehra u Berlinu. Njemački mediji, pozivajući se na sigurnosne izvore, nagađali su o mogućoj povezanosti s liječenjem ukrajinskih vojnika u toj ustanovi.
Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka, Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka, priopćila je da trenutačno ne bilježi pojačane hibridne aktivnosti stranih obavještajnih službi izravno usmjerene na bolnice. Ipak, potvrđuju da su zdravstvene ustanove posljednjih godina česte mete kibernetičkog kriminala, osobito ransomware napada, za koje se sumnja da potječu iz Rusije.
Prema toj službi, granica između kibernetičke špijunaže i klasičnog kriminala postaje sve nejasnija, dok se izravna povezanost s državnim strukturama često ne može nedvosmisleno dokazati.
Bolnice kao lake mete
Manuel Atug, osnivač udruge AG Kritis koja se bavi zaštitom kritične infrastrukture, upozorava da su bolnice osobito ranjive. U većini slučajeva, kaže, motiv napada je novac, a ne geopolitika.
Bolnice su česte mete ucjenjivačkih skupina, ali zabilježeni su i slučajevi sabotaže, špijunaže, provala te preleta dronova iznad bolničkih kompleksa. Poseban problem predstavlja kronični nedostatak sredstava, osobito u manjim i javnim ustanovama. Sigurnost često ostaje u drugom planu u odnosu na financiranje profitabilnijih odjela.
Atug upozorava i na rastuću razinu nasilja prema zdravstvenim i hitnim službama, što povezuje sa širenjem dezinformacija putem interneta. Podaci Savezne kriminalističke policije pokazuju da je samo u 2024. zabilježeno 683 slučaja nasilja nad vatrogascima te više od 2.000 slučajeva nasilja nad drugim službama hitne pomoći.
Sabotaže i ekstremizam
Krajem siječnja u navodno podmetnutom požaru u Berlinskoj židovskoj bolnici ozlijeđeno je 14 osoba. Istraga se vodi u suradnji kriminalističke policije i sigurnosnih službi. U drugom slučaju, sabotaža električnih vodova u jugozapadnom Berlinu ostavila je oko 100.000 ljudi bez struje, grijanja i interneta tijekom zimskih temperatura. Odgovornost je preuzela ljevičarska ekstremistička skupina „Vulkanska skupina“.
Ovi incidenti dodatno su pojačali zabrinutost oko spremnosti Njemačke da zaštiti svoju kritičnu infrastrukturu, uključujući zdravstveni sustav.
Potreba za milijardama ulaganja
Stručnjak za ekstremizam Felix Neumann iz Zaklade Konrad Adenauer upozorava da su dosadašnje mjere nedovoljne. Iako se o sigurnosti sve više raspravlja, konkretni koraci često dolaze prekasno.
BKG ističe da je Berlin napravio iskorak predstavljanjem Okvirnog plana civilne zaštite bolnica u ljeto 2025., prvog takvog dokumenta u Njemačkoj. No, naglašava se da bez ciljanih ulaganja planovi ostaju mrtvo slovo na papiru.
Studija Njemačkog bolničkog instituta i Instituta za zdravstveni menadžment iz listopada 2025. navodi niz slabosti: manjak osoblja, lošu kibernetičku sigurnost, nezaštićene pristupne točke, nedovoljnu spremnost za kemijske, biološke i vojne prijetnje te ograničene zalihe lijekova, krvi i rezervne energije. Procjena je da je potrebno 2,7 milijardi eura jednokratnih ulaganja te dodatnih 670 milijuna eura godišnje za operativne troškove.
Novi zakon i „visoka razina prijetnje“
Krajem siječnja Bundestag je usvojio novi krovni zakon o zaštiti kritične infrastrukture, poznat kao KRITIS Dachgesetz. Zakon obvezuje institucije u strateškim sektorima na jačanje fizičke i digitalne zaštite te ograničavanje dostupnosti osjetljivih informacija.
Berlinsko Ministarstvo unutarnjih poslova upozorava da u gradu i dalje postoji visoka razina apstraktne prijetnje. Prema njihovim procjenama, strane obavještajne službe i ekstremističke skupine nastoje narušiti javni red, oslabiti sposobnost države i širiti strah među stanovništvom, institucijama i tvrtkama.
