Utjecaj tehnologije na djecu jedna je od najvećih prijetnji europskim vrijednostima. To je u Münchenu poručio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Govorio je posljednjeg dana sigurnosne konferencije. Tema panela bila je prijetnja demokraciji, pravnoj državi i ljudskim pravima.
Vrijeme provedeno na nebitnom sadržaju
Plenković je rekao da ga kod kuće ponekad doživljavaju kao “najvećeg neprijatelja” kada djeci uzme mobitele. Kao otac troje malodobne djece, kaže da dobro poznaje problem.
Prema njegovim riječima, količina vremena potrošena na nebitan sadržaj postaje ozbiljan izazov. Posebno zabrinjava utjecaj na vrlo mlade generacije.
Postavlja se pitanje što će misliti za 15 ili 20 godina nakon stalne izloženosti takvom sadržaju.
Demokracije su na testu
Osim toga, premijer je upozorio na kampanje dezinformacija. One dolaze iz različitih smjerova, ali imaju isti učinak.
Takve kampanje, smatra, testiraju otpornost europskih demokracija.
Istodobno, tradicionalni mediji gube utjecaj. Sve manje ljudi kupuje novine, sluša radio ili gleda televiziju. Zbog toga političari moraju pronaći nove načine komunikacije s građanima.
Europa pooštrava pravila
Rasprava o utjecaju tehnologije na djecu sve je snažnija i u europskim državama.
Australija je već uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Nakon toga, pritisak raste i u Europi.
Francuska, Danska i Grčka poduzimaju konkretne korake. Španjolska i Portugal najavili su dobna ograničenja.
Na razini Europske unije također se razmatraju strože mjere. Europski parlament zatražio je dobnu granicu od 16 godina za samostalno korištenje društvenih mreža i platformi za dijeljenje videozapisa.
Prema prijedlogu, mladi između 13 i 16 godina imali bi pristup samo uz suglasnost roditelja ili skrbnika.
