U prvom dijelu ove godine ilegalni ulasci u EU pali su za 20 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Unatoč tome, ilegalne migracije su i dalje vruća tema u mnogim državama Unije.
Frontex je u prvom polugodištu ove godine registirao 75.900 ilegalnih migranata, a procjenjuje se da ni broj neregistriranih nije velik. Iako su te brojke ‘sitniš’ u odnosu na 450 milijuna stanovnika EU, ilegalne migracije i dalje potiču brojne rasprave.
Broj tražitelja azila konstantno se vrti iznad jednog milijuna, no mnogi tu brojku pripisuju nedovoljnoj koordinaciji unutar same EU i sporim birokratskim procesima pa se pretpostavlja da se barem trećina tih zahtjeva odnosi na osobe koje su zatražile azil u više država.
Porast nasilnih incidenata u europskim gradovima
No ono što posebno zaokuplja europsku javnost su sve češći i sve žešći sukobi lokalnog stanovništva s migrantima, kako ilegalnima tako i legalnima.
Dok su oni na vanjskim granicama Unije još i očekivani, posljednjih mjeseci sve više sukoba bilježi se u gradovima. I to ne samo u onima u kojima su zbog brojnosti doseljenog stanovništva već uobičajeni, poput Bruxellesa ili Marseilla.
Sukobi u Španjolskoj kao simbol šireg problema
Europsku javnost su u srpnju zabrinuli višednevni sukobi u španjolskom gradiću Torre Pachecu. Napadi su počeli nakon što su 11. srpnja mladi Marokanci pretukli i opljačkali 68-godišnjeg Dominga Tomasa Domingeza, što je izazvalo bijes mještana.
Putem društvenih mreža pokrenuo se poziv “deportirajte ih sada”, a dijeljenje lažnih videozapisa dodatno je potpalilo sukobe, uz dolazak osoba iz drugih mjesta koje su željele sudjelovati u neredima. Nakon pet dana nemire je smirila policija, dok je premijer Pedro Sanchez pozvao na mir i suzbijanje rasizma.
Uloga dezinformacija i ekstremnih skupina
Ministar unutarnjih poslova rekao je da ovi sukobi nisu spontani izraz frustracije lokalne zajednice, već rezultat nasilnog pogoršavanja situacije koje su potaknule organizirane ultradesničarske skupine i sustavno dezinformiranje. Incident je razotkrio koliko su društvene mreže moćan alat za manipulaciju i poticanje nasilja.
Institucije, crkva, civilno društvo i integrirane imigrantske zajednice reagirale su odlučno. Španjolski državni tužitelj za zločine iz mržnje Miguel Angel Aguilar poručio je kako njegov ured pojačava aktivnosti jer “ne smijemo dozvoliti da se laži pretvore u nasilje”.
Politička klima pogoduje eskalaciji
Europarlamentarka i aktivistica Estrella Galan upozorava da incidenti poput ovog nisu iznimka, nego posljedica političkih strategija koje normaliziraju i potiču govor mržnje na institucionalnoj razini.
Slične situacije već su viđene u Nimesu (Francuska), Dresdenu (Njemačka), Malmou (Švedska). U većini slučajeva sukobi proizlaze iz socijalnih i ekonomskih tenzija, problema integracije te percepcije ugroženosti sigurnosti i reda.
Politologinja Carmen Gonzalez naglašava: „Europska unija se suočava s rastućim paradoksom: s jedne strane ekonomski ovisi o imigrantima, a s druge im javni diskurs uskraćuje pripadnost.“
Dvostruki izazovi: ovisnost o migrantima i otpor prema njima
Stručnjaci tvrde da broj incidenata još nije alarmantan, ali predviđaju rast — zbog širenja panike preko društvenih mreža i sve jače antiimigrantske retorike među političkim liderima u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj…
EU na sukobe odgovara financiranjem, pravnim putem i političkim pritiscima, no jedinstveni pristup migracijama još uvijek nije postignut.
Novi EU pakt o migracijama i njegove manjkavosti
Prošle godine usvojen EU pakt o migracijama i azilu ima za cilj zajednički sustav prijema, solidarnosti i povratka, ali glavnu odgovornost ostavlja državama članicama.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola izjavila je da migracije predstavljaju ključnu temu koja ujedinjuje Europu te da je cilj očuvanje otvorenih unutarnjih granica kroz jačanje vanjskih.
Unutarnje kontrole urušavaju šengenski prostor
Međutim, taj plan ne daje željene rezultate. Više od dvije petine članica šengenskog prostora uvelo je kontrole na unutarnjim granicama – Austrija, Njemačka, Francuska, Italija, Slovenija, Danska, Švedska, Nizozemska, Poljska, Norveška i Češka. Kao glavni razlog navode migracije.
Takve kontrole negativno utječu na promet, svakodnevni život i gospodarstvo, slabe simboliku slobode kretanja i potiču porast nacionalizma te nepovjerenja u zajedničke EU politike.
Bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je da je jedini učinak unutarnjih kontrola – smetnja radnicima.
Javnost podijeljena – ali podrška šengenu ostaje
Prema Eurobarometru, preko 60 posto građana EU podržava šengenski prostor, no više od 50 posto smatra da EU ne kontrolira dovoljno vanjske granice.
EU bez migranata – nezamisliva?
Povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Turk upozorava da s obzirom na pad nataliteta i starenje stanovništva, EU doslovno ovisi o migracijama za opstanak.
Planovi uključuju pojačanu kontrolu granica, sporazume s trećim zemljama i uvođenje tehnologije za nadzor, ali ostaje pitanje može li Unija uspostaviti jedinstveni i učinkovit pristup.
Ilegalne migracije kao ključna izborna tema
Migracije će i dalje biti središnja politička tema, osobito u državama poput Njemačke, Italije, Švedske i Francuske. Dominira dualni pristup – privlačenje “poželjnih” migranata i odlučan otpor prema ilegalnima.
Velik izazov i dalje ostaje pitanje protjerivanja ilegalnih migranata. EU godišnje izda više od 400.000 naloga za povratak, no stvarno ih se izvrši tek oko četvrtine – zbog raznih pravnih, političkih i tehničkih prepreka.
Ilegalne migracije u EU time ostaju ne samo humanitarno, već i duboko političko, društveno i sigurnosno pitanje, koje traži više od privremenih mjera i parcijalnih odgovora.
