Umjetna inteligencija mijenja novinarstvo i olakšava proizvodnju sadržaja, ali ugrožava radna mjesta i opstanak portala jer smanjuje klikove, prijeti autorskim pravima koristeći sadržaj bez dopuštenja i ne donosi ništa novo, već kompilira dostupne, ponekad i netočne informacije.
Zero-click pretraživanja i Google AI pregled
Pretraživač Google sve češće daje odgovore izravno u rezultatima pretraživanja kroz istaknute sažetke u vrhu stranice, što smanjuje posjete izvorima i povećava broj tzv. “zero-click” pretraživanja. Korisnici tako dobivaju informacije bez klika na web stranice.
U središtu ove promjene je Googleova značajka AI pregled, koja sažima informacije iz više izvora kako bi korisnicima pružila brze odgovore. Iako korisnicima štedi vrijeme, vlasnicima portala oduzima promet.
Alati umjetne inteligencije poput ChatGPT-a također bilježe snažan rast. Prihvaćenost u EU doseže 40 posto, u SAD-u 30 posto, dok zero-click pretraživanja od ožujka ove godine dramatično rastu, osobito u SAD-u.
Umjetna inteligencija i autorska prava
Izvori koji se koriste za treniranje modela umjetne inteligencije često su tuđa autorska djela. Predsjednik Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) Goran Penić naglašava da se autorski sadržaj novinara koristi u velikoj mjeri, iako službenih pritužbi zasad nema.
„Zalažemo se za primjerenu naknadu autorima čiji se rad koristi u obučavanju modela umjetne inteligencije“, poručuje Penić.
EU je donijela Akt o umjetnoj inteligenciji koji traži veću transparentnost i zaštitu autorskih prava, no Kodeks dobre prakse dopušta korištenje sadržaja bez stvarne obveze poštivanja prava autora. DZNAP upozorava da bi Ministarstvo kulture trebalo podržati apel sektora kako bi se zaštitila prava novinara.
Novinarstvo jučer, danas, sutra
Profesor Boris Beck s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu upozorava da su mediji s vremenom izgubili originalnost. Od pojave copy paste novinarstva, sve više portala prenosi sadržaj umjesto da istražuje i donosi vlastite teme.
„Novinari sjede zatvoreni u redakcijama, prenose sadržaj i proizvode horoskope, recepte i savjete. Sve to sada jednako dobro može raditi stroj“, kaže Beck.
Po njegovu mišljenju, propast prijeti portalima koji se temelje na prenošenju tuđeg sadržaja, dok će opstati oni koji donose vlastite priče i razgovaraju s ljudima.
Beck smatra da bi se u tom procesu mogli pojaviti i bolji dani za novinare, ali ostaje pitanje hoće li publiku zanimati stvarne priče.
Snage i slabosti umjetne inteligencije
Beck naglašava da umjetna inteligencija nije besprijekorna i da čak i najbolji modeli često „prodaju maglu“. AI se može pokazati korisnom za analize i statistike, ali ne i za pisanje.
„Želimo da nas novinar iznenadi, da pročitamo nešto novo. Umjetna inteligencija neće napraviti nešto novo, nego će se vrtjeti unutar već poznatih stvari“, kaže Beck.
Upozorava da AI proizvodi bućkuriš od postojećeg sadržaja i često širi netočne informacije. „Ako postoji stotinu lažnih tekstova o nekoj temi, a samo jedan istinit, AI će gotovo uvijek ponuditi lažne informacije jer ih ima više“, objašnjava Beck.
Umjetna inteligencija i radna mjesta
Novinar i urednik Ivan Fischer ističe da su zbog AI-a najugroženija početnička radna mjesta u zanimanjima koja zahtijevaju pisanje i istraživanje. „Ako u redakciji radi troje umjesto dvanaest ljudi, mladi novinari gube mogućnost da uče kroz praksu“, upozorava.
Dodaje da komercijalni portali žive od klikova i oglašivača. Ako korisnici odgovore traže izravno putem AI alata, prihod portala pada. „Ako mediji neće preživjeti, ni umjetna inteligencija neće imati od kuda povlačiti sadržaj“, kaže Fischer.
On rješenje vidi u mudroj strategiji uredništava: ulaganje u originalne teme i vještine koje AI ne može zamijeniti, poput provjere činjenica i novinarskih intervjua.
„Idealno bi bilo da dio novinara radi na webu, a dio razvija vještine koje AI ne može zamijeniti. AI još uvijek halucinira previše i ne može provjeravati činjenice, a temelj novinarstva je upravo provjera činjenica“, zaključuje Fischer.
