Kako se bliži pomicanje sata na zimsko računanje vremena, njemački znanstvenici ponovno upozoravaju da ta promjena nije bezazlena. Za mnoge ljude, osobito u Bavarskoj i južnoj Njemačkoj, to razdoblje znači poremećen san, umor i lošije raspoloženje.
Prema istraživanjima Tehničkog sveučilišta u Münchenu, promjene u ritmu spavanja i izloženosti svjetlu mogu privremeno poremetiti biološki sat. Profesor Manuel Spitschan, stručnjak za utjecaj svjetla na zdravlje, objašnjava da tijelo reagira na svjetlosne podražaje puno snažnije nego što mislimo.
Kad tijelo izgubi unutarnji ritam
„Naša unutarnja ura govori organizmu kada je vrijeme za hranu, san ili aktivnost“, kaže Spitschan. Gotovo svaka stanica u tijelu ima svoj biološki sat, ali ključni ritam dolazi iz mozga.
„On je poput dirigenta koji usklađuje orkestar stanica. Kad se taj ritam poremeti, tijelo postaje dezorganizirano.“
Njemački znanstvenici naglašavaju da je jesensko pomicanje sata ipak blaže jer „dobivamo“ jedan sat sna. Proljetno pomicanje, kad sat ide unaprijed, puno je stresnije za tijelo.
Jutarnje svjetlo kao prirodni regulator
Spitschan ističe da je jutarnje svjetlo najbolji način da se tijelo prilagodi.
„Kad ujutro dobijemo dovoljno svjetla, naš se unutarnji sat pomiče naprijed i pomaže nam da se lakše probudimo“, kaže on.
Suprotno tome, previše svjetla navečer ometa uspavljivanje. Preporučuje se izbjegavanje jake rasvjete i ekrana barem tri sata prije spavanja. Ne mora biti potpuni mrak, ali što je prostor tamniji, to mozak lakše prepoznaje da je vrijeme za odmor.
Dan našeg tijela ne traje točno 24 sata
Zanimljivo je da biološki dan čovjeka ne traje točno 24 sata. Kod nekih ljudi traje 23,5, a kod drugih 24,5 sati. Zato se unutarnji sat stalno mora usklađivati s vanjskim svjetlom i navikama.
„Ako dan provedemo zatvoreni, bez prirodnog svjetla, tijelo se lako razdesi“, objašnjava Spitschan.
Najbolje je što više boraviti na danjem svjetlu, a noću svjetlo svesti na minimum.
Umjetno svjetlo nije isto što i sunčevo
Razlike između prirodnog i umjetnog svjetla ključne su za naš ritam.
Sunčeva svjetlost sadrži puni spektar boja, dok umjetna rasvjeta često ima previše plavog tona, koji vara mozak da je dan.
„Za unutarnji sat plava svjetlost ima najveći utjecaj“, kaže Spitschan.
Zato ni „noćni mod“ na mobitelima ne pomaže mnogo ako oko nas i dalje gori jaka rasvjeta. Kombinacija svjetla, ekrana i stimulirajućeg sadržaja (poput vijesti ili društvenih mreža) dodatno odgađa san.
Noćni rad i zdravlje
Njemački stručnjaci upozoravaju da ljudi koji često rade noću imaju povećan rizik od zdravstvenih problema.
Tijelo koje je prisiljeno biti budno dok bi trebalo spavati gubi sposobnost regulacije temperature, sporije reagira i slabije se koncentrira.
Dugoročno se povećava i rizik od kardiovaskularnih bolesti te poremećaja metabolizma.
Njemački pristup promjeni sata
Za razliku od mnogih drugih zemalja, u Njemačkoj se o pomicanju sata govori ozbiljno.
Mediji redovito prenose savjete znanstvenika i upozoravaju na utjecaj svjetla, sna i ritma na zdravlje.
Njemački stručnjaci smatraju da prilagodba nije stvar navike, nego razumijevanja biologije – i da upravo svjetlo može pomoći tijelu da ostane u ravnoteži.
