Radnici s migrantskim porijeklom u Njemačkoj čine sve važniji dio tržišta rada, osobito u zanimanjima koja su označena kao deficitarna. Prema najnovijem izvješću Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), u mnogim zanimanjima s kroničnim nedostatkom radne snage upravo oni čine većinu zaposlenih.
Migranti dominiraju u ključnim zanimanjima
Najveći udio zabilježen je u zavarivanju i spojnoj tehnici, gdje čak 60 posto zaposlenih ima migrantsko porijeklo. U prehrambenoj industriji te među kuharima i kuharicama taj udio iznosi 54 posto.
Znatno su zastupljeni i u postavljanju skela (48 posto), među vozačima autobusa i tramvaja (47 posto), te u preradi mesa i ugostiteljstvu, gdje ih je oko 45 posto.
Središnja uloga u deficitarnih zanimanjima
Destatis navodi da se u takozvanim Engpassberufen – zanimanjima u kojima nedostaje stručnog kadra – migranti pojavljuju kao ključni oslonac njemačkog tržišta rada.
U skrbi za starije osobe gotovo trećina zaposlenih ima migrantsko porijeklo, u logistici i transportu njihov udio doseže 39 posto, dok ih je u hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima 40 posto.
Neravnoteža između sektora
S druge strane, u javnim službama udio zaposlenih s migrantskim porijeklom ostaje nizak. U policiji ih je svega 7 posto, u pravosuđu 9 posto, a u obrazovanju između 9 i 12 posto.
Najslabije su zastupljeni u poreznoj upravi i javnim institucijama, gdje tek svaki deseti zaposlenik dolazi iz obitelji s migracijskom pozadinom.
Snažna prisutnost u ugostiteljstvu i čišćenju
Najveća koncentracija migranata zabilježena je u ugostiteljstvu i sektoru održavanja zgrada.
U restoranima i hotelima čine 54 posto zaposlenih, dok ih je u čišćenju i vrtlarstvu oko 50 posto.
Značajno su prisutni i u osiguranju objekata, privatnim kućanstvima, logistici i poštanskim uslugama, s udjelima između 40 i 43 posto.
Gdje ih je najmanje
U javnoj upravi i socijalnim službama udio zaposlenih s migrantskim porijeklom iznosi samo 12 posto. U energetici i poljoprivredi taj broj je 15 posto, a u obrazovanju 17 posto.
Destatis ističe da podaci jasno pokazuju koliko je njemačko gospodarstvo ovisno o doseljenicima, posebno u poslovima koje domaće stanovništvo sve rjeđe obavlja.
Statistička pozadina
Podaci se temelje na Mikrozensusu 2024., godišnjem istraživanju koje obuhvaća oko jedan posto stanovništva Njemačke.
Anketa uključuje osobe koje žive u privatnim kućanstvima, ali ne i one u zajedničkim smještajima poput izbjegličkih centara. Prema definiciji, osoba ima migrantsko porijeklo ako je sama, ili barem jedan od roditelja, u Njemačku doselila nakon 1950. godine.
