Njemačku je pogodio novi val ptičje gripe koji se širi alarmantnom brzinom. U nekoliko saveznih pokrajina zabilježeni su brojni slučajevi zaraženih i uginulih divljih ptica, dok se broj uginuća u peradarskim farmama svakodnevno povećava.
Najgore je stanje u Brandenburgiji i Saski-Anhaltu, gdje su pronađene tisuće mrtvih ptica. Samo u području Stausee Kelbra broj uginulih ždralova premašuje 500, dok u Brandenburgiji stručnjaci procjenjuju da ih je više od 1000. I to nije kraj – s jesenskim migracijama svakodnevno pristižu nova jata koja potencijalno prenose virus.
Stručnjaci smiruju, ali upozoravaju
Prema podacima Friedrich-Loeffler instituta (FLI), rizik za opću populaciju i dalje je nizak. Predsjednica instituta Christa Kühn poručila je da su „nešto više izloženi oni koji izravno dolaze u kontakt s uginulim ili zaraženim pticama, poput radnika u zaštitnim službama i veterinarskih timova“.
Unatoč ozbiljnosti situacije, stručnjaci naglašavaju da nema razloga za paniku – virus se zasad ne prenosi s ptica na ljude u svakodnevnim okolnostima.
Može li se zaraza prenijeti hranom?
Ne. Do sada nije zabilježen nijedan slučaj prijenosa ptičje gripe putem hrane. Virus se uništava na visokim temperaturama, pa se preporučuje da se meso i jaja dobro termički obrade.
Iz FLI-a savjetuju:
- piletinu i puretinu uvijek dobro ispeći ili prokuhati (najmanje 70 °C),
- izbjegavati sirova jaja i nedovoljno pečeno meso,
- paziti na higijenu kod rukovanja sirovim mesom.
„Tko meso pravilno priprema, nema razloga za zabrinutost“, poručuju stručnjaci.
Što s božićnim guskanjem?
Ljubitelji tradicionalnog pečenja mogu odahnuti — božićni gusan i purica su sigurni. Virus je izrazito osjetljiv na toplinu i gubi aktivnost već pri temperaturama višim od 70 °C.
Problem je, međutim, kod živih ptica. U Kremmenu, u saveznoj pokrajini Brandenburg, jedan je poljoprivrednik morao eutanazirati 5000 gusaka nakon što je virus otkriven u njegovom jatu. Na njegovu livadu, prema izvješću medija, sletio je zaraženi ždral koji je pao mrtav među domaće ptice.
Što mogu učiniti građani?
Vlasti apeliraju na oprez, ali i odgovorno ponašanje. Svi koji naiđu na uginule ptice trebaju slučaj prijaviti veterinarskim službama i ne smiju ih dirati.
Također se preporučuje:
- držati kućne ljubimce dalje od jezera i močvarnih područja,
- izbjegavati šetnje u zonama okupljanja ptica selica,
- poštovati lokalne zabrane pristupa prirodnim rezervatima.
U Brandenburgiji su, primjerice, zatvorene popularne lokacije poput Linumer Teiche, gdje su otkazane sve turističke ture promatranja ptica.
Kako se širi virus?
Virus ptičje gripe širi se izmetom i sekretima zaraženih ptica, najčešće putem vode i tla. Divlje ptice selice, poput ždralova, gusaka i pataka, prenose ga na velike udaljenosti i time ugrožavaju domaće peradarske farme.
Stručnjaci upozoravaju da virus može preživjeti u okolišu i nekoliko tjedana, osobito na niskim temperaturama, pa postoji mogućnost širenja i preko obuće ili odjeće ako se posjećuju zaražena područja.
Posljedice za uzgajivače
Za peradarske farme uvedene su stroge biosigurnosne mjere:
- životinje se moraju držati u zatvorenim prostorima,
- obavezna je dezinfekcija obuće i opreme,
- zaposlenici moraju nositi zaštitnu odjeću i rukavice,
- kontakt između domaćih i divljih ptica mora biti spriječen.
U nekim područjima sjeverne Njemačke već je eutanazirano više od 160 000 komada peradi. Istraživači FLI-a ovaj val zaraze nazivaju „najvećim i najtežim do sada“.
Zašto ptice padaju s neba?
Virus ptičje gripe u najtežim slučajevima napada živčani sustav zaraženih ptica. Ždralovi i druge velike ptice tada gube kontrolu nad mišićima, dezorijentiraju se i padaju u letu. Kod onih koje su već iscrpljene migracijom, dolazi do srčanog zastoja i kolapsa.
Tragični prizori mrtvih ptica koje leže uz jezera i u poljima postali su, nažalost, svakodnevica u pogođenim regijama.
