Domovi za starije u Hrvatskoj suočavaju se s rastućom potražnjom i sve većim manjkom njegovatelja. U zemlji trenutno postoji 662 pružatelja usluga s ukupno 32.600 mjesta, što nije dovoljno za stvarne potrebe. Liste čekanja su dugačke, a nedostatak kadra postaje kroničan. Situacija sve više podsjeća na onu u Njemačkoj, gdje je potražnja za dugotrajnom njegom već godinama veća od mogućnosti sustava.
Sve više starijih, a sve manje radne snage u domovima za starije
U Hrvatskoj je 23 posto stanovništva starije od 65 godina. S obzirom na demografske trendove, broj korisnika domova za starije stalno raste. Time raste i potreba za novim zaposlenicima jer domaćih radnika nema dovoljno.
U Udruzi zdravstvene njege pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) upozoravaju da se u javnim domovima za starije čeka i do deset godina. Na listama je između 17 i 20 tisuća osoba. Privatni i obiteljski domovi, iako skuplji, imaju popunjenost od 90 do 100 posto.
Procjene govore da će potreba za institucionalnom i izvaninstitucionalnom skrbi porasti 20 do 30 posto do 2030. godine.
Strana radna snaga – nužnost za opstanak domova za starije
Pavo Ćorluka iz HUP-ove Udruge zdravstvene njege i socijalne skrbi ističe da manjak njegovatelja i medicinskog osoblja pogađa većinu domova za starije. Posebno je teško manjim, privatnim ustanovama.
„Bez strane radne snage mnogi domovi za starije ne bi mogli raditi. Ti radnici donose dodatnu vrijednost, ali država mora stvoriti sustav podrške – od bržih procedura do jezične prilagodbe“, poručuje Ćorluka.
Novi centri i razvoj izvaninstitucionalnih usluga
Prema podacima Ministarstva rada i socijalne politike, od 662 pružatelja usluga smještaja samo su četiri državna. Županije i Grad Zagreb osnovali su njih 45, dok su 613 privatni ili u vlasništvu udruga.
Ministarstvo kao prioritet ističe deinstitucionalizaciju i razvoj izvaninstitucijskih usluga, s ciljem da se starijima omogući što dulji boravak u vlastitom domu. Izgradnja 18 novih centara za starije osobe trebala bi donijeti 1.849 novih mjesta i dodatne usluge pomoći u kući za više od 4.500 korisnika.
Najavljuje se i Plan razvoja radne snage u socijalnom i zdravstvenom sektoru. U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje pokrenut je program obrazovanja njegovatelja putem vaučera. Dodijeljeno ih je 1.092, a oko 500 polaznika završilo je program.
Strani radnici u hrvatskim domovima za starije
Prema podacima HUP-a i HZZ-a, u hrvatskim domovima za starije radi između 800 i 1.200 stranih radnika. Najviše ih dolazi iz Filipina, Nepala, Indije, Indonezije i zemalja bivše Jugoslavije.
Većinom rade kao njegovatelji, pomoćni radnici i kućni asistenti. Medicinsko osoblje još je uglavnom domaće. Poslodavci hvale strane radnike kao marljive i disciplinirane, ali integracija im je otežana jer nema državnog programa podrške.
Privatni domovi za starije – popunjeni, ali bez kadra
Ana Jelančić, vlasnica doma u Brezovici s 97 kreveta, zapošljava petero stranih radnika. Uskoro očekuje i zaposlenice s Filipina koje već imaju iskustva u Hrvatskoj.
„Zapošljavamo oko 60 ljudi. Domaći radnici više ne žele raditi niže kvalificirane poslove, pa bez stranaca ne bismo mogli funkcionirati“, kaže Jelančić.
Niske plaće i loši uvjeti
U HUP-u upozoravaju da je nužna reforma sustava dugotrajne skrbi. Potrebno je povezati socijalni i zdravstveni sustav te uvesti jasne standarde financiranja i nadzora.
Znanstvena suradnica s Instituta za javne financije, Marijana Bađun, navodi da su plaće u domovima za starije niže nego u zdravstvu. To odbija medicinske sestre od rada u tom sektoru. Nedostatak financiranja pogoršava uvjete jer zaposlenici preuzimaju dodatne zadatke.
Sustav skrbi u Hrvatskoj, upozoravaju stručnjaci, i dalje je neravnomjerno razvijen. Cijene domova za starije variraju ovisno o gradu i stupnju njege, a privatni su često dvostruko skuplji. Unatoč subvencijama, troškovi stalno rastu.
Zagreb planira četiri nova doma za starije
U zagrebačkim domovima radi 176 medicinskih sestara i 360 njegovateljica. Grad se bori s nedostatkom osoblja, iako zasad ne planira poskupljenja. Trenutno je zaposleno 38 stranih radnika, što je tri posto ukupnog broja.
U 11 gradskih domova ima mjesta za 4.027 korisnika, ali su neki objekti zatvoreni zbog obnove. Na listi čekanja nalazi se oko 2.500 osoba, dok svake godine oko 10.000 građana izrazi interes za smještaj.
Grad priprema dokumentaciju za izgradnju četiri nova doma – u Dubravi, Sesvetskom Kraljevcu, Španskom i Prečkom – te dogradnju Doma Sveta Ana u Novom Zagrebu.
