Pitanje hoće li se sirijske izbjeglice u Njemačkoj i njihovi stručnjaci vratiti u domovinu postaje sve važnije. Posljedice tog procesa mogle bi biti velike, osobito za njemačko tržište rada, koje uvelike ovisi o njihovom doprinosu. Najviše bi to pogodilo bolnice, domove za starije i ustanove koje se bore s kroničnim nedostatkom radne snage. Piše DW.
Milijun Sirijaca pronašlo novi dom u Njemačkoj
Njemačka je među zemljama koje su primile najviše sirijskih izbjeglica. Od 2015. godine oko milijun ljudi iz Sirije ovdje je pronašlo utočište i započelo novi život. Mnogi rade u područjima ključnim za svakodnevno funkcioniranje društva – u zdravstvu, logistici, ugostiteljstvu i dostavi.
Istodobno, Njemačka prolazi kroz duboke demografske promjene. Stanovništvo stari, a migracija postaje nužnost za održavanje gospodarstva.
Sirijske izbjeglice kao važan dio tržišta rada
„Svatko tko radi – pomaže“, kaže Herbert Brücker iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB). Prema njegovim podacima, oko 300.000 Sirijaca u Njemačkoj ima zaposlenje, a dodatnih 20.000 djeluje kao samostalni poduzetnici. Iako su brojčano mali u odnosu na ukupno 45 milijuna zaposlenih, njihov doprinos u nekim sektorima je presudan.
Većina Sirijaca radi u zanimanjima s velikim manjkom radne snage – u zdravstvu, ugostiteljstvu, prometu, logistici i obrtima. Da ta radna snaga nestane, mnoga bi radna mjesta bilo gotovo nemoguće popuniti. „To bi dovelo do problema s opskrbom, kašnjenja i rasta cijena“, upozorava Brücker.
Oko polovice izbjeglica radi kao kvalificirani radnici, deset posto kao stručnjaci, a 45 posto u pomoćnim zanimanjima. „Demografske promjene stvaraju sve veću potražnju za jednostavnijim uslugama koje ne traže visoko obrazovanje“, dodaje Brücker.
Povratak u Siriju: politička tema s gospodarskim posljedicama
Od 2012. deportacije u Siriju gotovo se ne provode zbog nesigurne situacije u zemlji. No politički pritisak u Njemačkoj raste. Sve se češće raspravlja o reviziji boravišnih statusa, ubrzanju deportacija i poticanju dobrovoljnog povratka.
Do kraja kolovoza 2025. oko 1900 Sirijaca dobrovoljno je napustilo Njemačku uz potporu države. Većeg vala povratka još nema, ali bi se to moglo promijeniti ako se Sirija dodatno stabilizira.
Posebnu pozornost izaziva podatak da u njemačkim bolnicama radi više od 7000 liječnika i liječnica sa sirijskim putovnicama. Mnogi od njih rade u ustanovama koje se oslanjaju na strane stručnjake. Njihov eventualni odlazak stvorio bi ozbiljan manjak kadra.
Liječnici iz Sirije: integracija kroz rad
Kardiolog Anas Jano iz Sveučilišne bolnice u Jeni primjer je uspješne integracije. Studirao je u Damasku, a u Njemačku je došao 2016. godine. Danas vodi bolnički odjel i ima njemačko državljanstvo.
„Sirijski i drugi strani liječnici veliko su obogaćenje jer su potrebni“, kaže Jano. Od 2012. strani liječnici mogu trajno raditi u Njemačkoj uz tzv. approbation dozvolu, što im omogućuje stabilan status i doprinos sustavu. Prema njegovoj procjeni, svaki treći ili četvrti liječnik u Njemačkoj dolazi iz inozemstva.
No Jano upozorava na promjenu društvene klime. „Tko ovdje radi i ima obitelj, želi sigurnost i poštovanje. Ako se stalno govori o ‘kriminalnim Sirijcima’, mnogi se osjećaju odbačeno.“ Zbog toga, kaže, neki njegovi kolege razmišljaju o odlasku.
Stručnjaci koji doprinose i izdaleka
Jano smatra da sirijski stručnjaci imaju odgovornost prema domovini, ali da se doprinos ne mora svesti na povratak. „Mnogo se može učiniti i izdaleka – kroz predavanja, financijsku pomoć i prijenos znanja. Ideje iz njemačkog zdravstvenog sustava mogu pomoći sirijskim kolegama“, kaže on.
Neiskorišten potencijal i birokratske prepreke
Institut IAB procjenjuje da oko 60 posto Sirijaca radi u društveno ključnim zanimanjima. To je znatno više nego među njemačkim zaposlenicima, kojih je u tim sektorima oko 48 posto. Ipak, mnogi ne mogu koristiti svoje kvalifikacije. Inženjeri rade kao tehničari, a liječnice kao pomoćno osoblje, jer im diplome nisu priznate ili im nedostaje iskustva u Njemačkoj.
Oko 700.000 Sirijaca trenutačno nije zaposleno. Među njima su studenti, umirovljenici, nezaposleni i osobe koje skrbe o obitelji. Integracija na tržište rada često kasni zbog birokratskih procedura. „Postupak od zahtjeva za azil do stvarnog zapošljavanja predugo traje“, kaže Brücker.
Promjena raspoloženja smanjuje privlačnost Njemačke
Privlačnost Njemačke kao zemlje useljenja u posljednje se godine smanjila. „Promjena raspoloženja ima jak učinak. Stručnjaci sve češće biraju druge zemlje“, upozorava Brücker.
Prema istraživanju Gallup Global Poll, Njemačka je u posljednje tri godine pala na globalnoj ljestvici poželjnih odredišta za stručne radnike. To je ozbiljno upozorenje za zemlju koja se suočava s nedostatkom radne snage i sve većim oslanjanjem na migrante.
