Hrvatska, zajedno s više članica Europske unije, neće morati primati nove migrante u sklopu novog mehanizma solidarnosti. Prema analizi Europske komisije, zemlja je već znatno opterećena migrantskim pritiskom. To joj omogućuje privremeno izuzeće iz programa relokacije izbjeglica. Piše Deutsche Welle
Hrvatska među zemljama izuzetima od obveze
Uz Hrvatsku, na popisu su Njemačka, Belgija, Bugarska, Estonija, Francuska, Finska, Irska, Litva, Latvija, Nizozemska i Poljska. Sve te države mogu, ako to zatraže, do kraja 2026. godine biti djelomično ili u potpunosti izuzete od obveze prihvata novih migranata.
Prema izvješću povjerenika EU-a za unutarnje poslove Magnusa Brunnera, te zemlje već sada same nose velik dio tereta. Komisija je utvrdila da broj prihvaćenih tražitelja azila u tim državama znatno nadmašuje europski prosjek.
Zašto je Hrvatska oslobođena obveze
Europska komisija navodi da je Hrvatska pod trajnim pritiskom zbog položaja na vanjskoj granici Unije. Balkanska ruta već godinama predstavlja glavni put za migrante koji žele ući u EU.
Slična situacija je i s Njemačkom, koja se suočava s velikim brojem zahtjeva za azil i ponovnim dolascima migranata iz drugih država članica. Zbog toga te dvije zemlje ispunjavaju uvjete za izuzeće iz programa solidarnosti.
Države koje odluče ne sudjelovati u relokaciji izbjeglica mogu pomoći na druge načine — financijski, materijalno ili kroz tehničku podršku. Takvu pomoć primat će zemlje koje su najviše pogođene migracijama, poput Italije, Španjolske, Grčke i Cipra.
Pomoć državama pod najvećim pritiskom
Grčka i Cipar bilježe iznimno velik broj dolazaka migranata, dok Španjolska i Italija svakodnevno primaju brojne brodice sa Sredozemlja. Te će zemlje iduće godine imati pravo na pomoć ostalih članica EU-a.
Europska komisija predvidjela je dodatnih 250 milijuna eura za jačanje vanjskih granica Unije. Dio sredstava namijenjen je za nabavu dronova i opreme koja pomaže u nadzoru granica.
Novi sustav azila i strože kontrole
Reforma sustava azila i migracija (GEAS) donosi stroža pravila na vanjskim granicama EU-a. Hrvatska će imati nove zadaće: registraciju novopristiglih migranata, sigurnosne provjere i ubrzane postupke odlučivanja o azilu.
Migranti koji ne ispunjavaju uvjete mogli bi biti smješteni u strogo nadzirane prihvatne centre, u režimu sličnom pritvoru. Time bi se smanjio pritisak na zapadne članice EU-a i spriječilo nekontrolirano kretanje migranata unutar Unije.
Njemačka i Hrvatska već nose velik teret
Povjerenik Magnus Brunner izjavio je da Njemačka već godinama snosi velik dio odgovornosti. „Njemačka je i prije novog pakta o azilu preuzimala velik dio tereta solidarnosti“, rekao je.
Dodao je da će Njemačka, ali i Hrvatska, profitirati od reforme sustava kroz jačanje nadzora vanjskih granica. Komisija smatra da će nova pravila omogućiti učinkovitiju kontrolu i pravedniju raspodjelu odgovornosti među članicama.
Reforma kao temelj pravednije raspodjele
Izvješće Europske komisije smatra se važnim korakom u provedbi reforme europskog sustava azila. Cilj novog mehanizma solidarnosti je da izbjeglice ostanu u zemlji u koju prvo stignu, a ne da kasnije putuju prema zapadnoj Europi.
Zemlje na vanjskim granicama, poput Hrvatske i Italije, trebale bi provoditi ubrzane postupke azila. Zauzvrat bi trebale biti rasterećene kroz financijsku i tehničku pomoć.
Europska komisija zasad nije objavila točne brojke po državama, no o prijedlozima fonda solidarnosti raspravljat će Vijeće EU-a u idućim mjesecima.
