Hrvati u Sloveniji i dalje nemaju status nacionalne manjine, iako žive stoljećima u trima slovenskim pokrajinama. Na sjednici Odbora za Hrvate izvan Hrvatske u Saboru predstavnici hrvatskih društava ponovno su upozorili na neravnopravan položaj u odnosu na Slovence u Hrvatskoj, koji uživaju sva ustavna manjinska prava.
Hrvati imaju poseban, ali ne i manjinski status
Slovenija pripadnicima hrvatske zajednice ne priznaje status autohtone nacionalne manjine. Taj status imaju samo Talijani i Mađari. Hrvati se tako nalaze u posebnoj kategoriji definiranoj Zakonom o ostvarivanju kulturnih prava pripadnika zajednica naroda bivše SFRJ, donesenom prošle godine. U Hrvatskoj je situacija bitno drukčija jer država priznaje 22 manjine, uključujući Slovence.
Đanino Kutnjak, predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, rekao je u Saboru da cilj nije stvaranje podjela. Naglasio je da je riječ o potrebi za ravnotežom i uzajamnim poštovanjem između dviju susjednih država.
Kutnjak je istaknuo da su „Hrvati svojim radom, kulturom i tradicijom odavno zaslužili ustavno priznanje“. Posebno je naglasio povijesnu prisutnost Hrvata u Beloj Krajini, Prekmurju i slovenskom dijelu Istre.
Poziv na donošenje saborske deklaracije
Predstavnici hrvatskih kulturnih društava pozvali su zastupnike da donesu deklaraciju koja bi služila kao oblik diplomatskog pritiska prema Sloveniji. Smatraju da bi takav politički potez mogao potaknuti slovenske institucije na razgovor o već godinama otvorenom pitanju.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić potvrdila je da hrvatska diplomacija to pitanje postavlja na svakom susretu dviju država. Prema njezinim riječima, slovenskim je dužnosnicima jasno poručeno da to pitanje neće nestati iz bilateralnih odnosa dok ne bude riješeno u skladu s međunarodnim pravom.
Pozivanje na međunarodne standarde
Metelko Zgombić podsjetila je na Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina. Prema konvenciji, narodi koji su zastupljeni u drugim zemljama imaju pravo na razvoj jezične, kulturne i vjerske autonomije. Također imaju pravo na slobodu izražavanja, pristup medijima i obrazovanje na vlastitom jeziku.
U Sloveniji živi nešto više od 33 tisuće Hrvata, prema posljednjem popisu stanovništva. Unatoč brojnosti i dugoj prisutnosti, nedostaje im formalni status koji bi omogućio jaču institucionalnu zaštitu.
Razlike u financiranju i političkoj zastupljenosti
Kutnjak je upozorio i na znatne razlike u financijskoj podršci. Savez hrvatskih društava u Sloveniji ove je godine dobio 27 tisuća eura. S druge strane, slovenska manjina u Hrvatskoj, iako brojčano manja – oko 7700 pripadnika – primila je iz državnog proračuna oko 250 tisuća eura.
Slovenci u Hrvatskoj imaju i zajamčenu zastupljenost u Saboru. Predstavlja ih Armin Hodžić, koji pokriva interese više manjinskih zajednica, uključujući Slovence, Albance, Bošnjake, Crnogorce i Makedonce.
Hrvatske organizacije u Sloveniji nadaju se da će uz podršku hrvatskih institucija njihovo pitanje dobiti veću težinu. Smatraju da rješavanje statusa ne bi narušilo prijateljske odnose dviju država, nego bi ih dodatno učvrstilo kroz ravnopravan tretman manjinskih zajednica.
